Dostupni linkovi

Timskim radom do održivog povratka


Timskim radom do održivog povratka
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:21 0:00

Arnes Grbešić

Stanovnici povratničkog sela Tarevci u opštini Modriča odlučili su svoju sudbinu uzeti u svoje ruke, a ne čekati pomoć za povratak. Na svojim imanjima napravili su farme i žive od svog rada. Poručuju da je uspjeh danas stvar odluke svakog pojedinca.

Od kukanja nema ništa. Bolje je i korisnije zasukati rukave i prihvatiti se posla. Ovako razmišljaju stanovnici povratničkog sela Tarevci u opštini Modriča.

Na svom imanju Zuhrudin Zulić i njegov sin Almir su sopstvenim sredstvima osnovali farmu i počeli saradnju sa mljekarom iz Gradačca. Njihov radni dan koji počinje ujutro oko pet traje i po 15 sati. Zuhrudin i Almir Zulić:

„Dnevno od 150 do 170 litara predajemo mlijeka, i uz to imamo telad koju hranimo. Bez rada ne možeš opstati. Ako radiš, možeš opstati, živjeti. Ako ne
Tarevci
Tarevci
radiš, onda nema te nigdje.“

„U nas ima oko sedam, osam malo većih farmi. Odnosno, to je do nekih desetak, 15 muznih krava i priplod. Ko hoće raditi, može se živjeti od toga, do neke granice, ono neki solidan život da imat - da nemate previše, a baš i da ne želite nešto što biste htjeli da imate, s tim da ima puno posla.“

Uz stočarstvo Tarveljani se bave i voćarstvom. Na ovom području tradicionalno se uzgaja šljiva, ali se sade i nove sorte voća. Voćnjak sa dvije hiljade stabala podigao je povratnik iz Belgije Sakib Saron:

„Posadio sam prije dvije godine trešnje na podlozi gizela. To je hibridna trešnja, niskorastuća, na dohvat ruke.“

U Tarevcima je ovih dana instalirana i sušara za voće. Time je završena prva faza budućeg projekta proizvodnje suhe šljive. Kompletan proizvodni ciklus trebalo bi da bude okončan do kraja iduće godine, a sušara je predviđena i za povrće, te ljekovito bilje, kaže Nahdet Sulejmen iz Zemljoradničke zadruge Tarevci:

„Druga faza je nabavka mašina za pakovanje i za termičku obradu, a treća je faza instaliranje hladnjače - trokomorne, od 120 tona.“

Obnova i popravci

Nakon povratka stanovništva u Tarevcima nova radna mjesta nisu stvorena samo u poljoprivredi. Enver Sarvan je na čelu NVO Nezavisni biro za razvoj:

“Danas smo mogu reći i taj dio u velikoj mjeri zadovoljili, jer smo formiranjem poslovnih inkubatora u Modriči i razvojem preduzetničkog centra kao druge faze generirali devet preduzeća koja sad zapošljavaju preko 200 ljudi.“

Tarevci
Tarevci
Poslije rata obnovljene su vodovodna i elektro mreža. Popravljene su porušene kuće. Makadamske puteve prekrio je asfalt, kaže predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Tarevci Zijad Dugić:

„Mi u Tarevcima imamo još samo tri kuće neobnovljene. U Tarevcima je u proteklih 10 godina, sistemom marka na marku, asfaltirano šest kilometara puta - mi nemamo neasfaltiranih puteva u Tarevcima. Mi smo sve izlaze iz Tarevaca obnovili tako da u Tarevce sa svih strana, da li idete iz Doboja, iz Gradačca, iz Modriče, bilo odakle, možete ući asfaltnim putem.”

U saradnji sa Fondacijom Mozaik obnovljen je i Dom kulture, a lokalno kulturno umjetničko-društvo nedavno je obiljezilo 85 godina postojanja. Radi se i na razvoju seoskog turizma, kaže predsjednik KUD-a “Ševko Avdić” iz Tarevaca Mustafa Mustajbegović:

“U toj priči najvažniji detalj je formiranje, odnosno provođenje aktivnosti na ostvarenju naše ideje o formiranju parka prirode u rejonu Šićara. Jedne godine smo uradili put, pa sljedeće most, ove godine smo uradili konobu, i naši planovi su da onda napravimo prostor za kampovanje, revitalizaciju izvorišta itd..”

U Tarevcima od predratnih 3.000, danas živi oko 1.000 stanovnika. Tarevljani kažu da imaju dobru saradnju sa Opštinom Modriča, uz čiju podršku su obnovili i rad lokalnog fudbalskog kluba. Predsjednik FK Zadrugar Dževad Malešak:

„Brojimo oko 60 aktivnih članova kluba u Tarevcima. Prošle godine smo učestvovali prvi put nakon rata u opštinskom kupu Modriča, gdje smo osvojili opštinski kup. Otišli smo do šesnaestine finala republičkog kupa.“

Prema predratnoj statistici, Tarevci su bili po velični druga mjesna zajednica u BiH.
XS
SM
MD
LG