Dostupni linkovi

logo-print

Prije 10 godina je izgledalo da je rijeka Tara “dobila vječnu slobodu i da je na projekat hidroelektrane Buk Bijela, jednom za svagda, stavljena tačka”. Tim riječima su, ustvari, crnogorske nevladine organizacije reagovale na izvještaj UNESCO-a i Svjetske unije za zaštitu prirode koji je objavljen 2005. godine, u kom je iskazano oštro protivljenje izgradnji hidroenergetskog objekta na Drini kojim bi bilo potopljeno 12 do 18 kilometara, drugog po veličini na svijetu, kanjona rijeke Tare, koji je zbog neprocjenjive biološke i estetske vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a.

Međutim, to je tako samo izgledalo.

Prije skoro 10 godina, početkom 2005, Skupština Crne Gore je usvojila Deklaraciju o zaštiti Tare kojom se trajno zabranjuju bilo kakvi zahvati ili radovi u kanjonu ove rijeke. Međutim, još nekoliko mjeseci prije toga, premijer Milo Đukanović je rekao da Deklaracija nije obavezujuća već da "predstavlja nešto što će svaka ozbiljna vlada primiti sa dužnom pažnjom".

Obustavljeni projekat Buk Bijela, odnosno izgradnja elektrane na Tari je bila sporna, prije svega, jer se radi o nacionalnom parku koji se nalazi na listi UNESCO-a kao dio svjetske baštine.

Pored toga, projekat je osporavan i sa ekonomskog aspekta jer bi izgrađeni kapaciteti bili na teritoriji Republike Srpske i u njenom vlasništvu, a Crna Gora bi, iako bi se odrekla prirodnog nacionalnog blaga, kao jedinu korist u narednih nekoliko decenija imala pravo preče kupovine električne energije i to po tržišnim cijenama.

Protivljenje parlamenta na Đukanovićeve namjere nije uticalo, kao što mu nije značio ni otpor, nikad jedinstvenije, ukupne crnogorske javnosti, pa je ostalo upamćeno zasjedanje državnog Savjeta za održivi razvoj s kraja 2004, kada je, prema iskazima pojedinih učesnika tog skupa, premijer Đukanović kampanju za zaštitu Tare nazvao "političkom pričom usmjerenom protiv Vlade, a protivnike potapanja kanjona Tare "zaludnjacima, dokonim ljudima i društveno beskorisnim osobama".

Tek kada je UNESCO-va međunarodna ekspertska misija zahtijevala da crnogorska Vlada preduzme potrebne mjere za eliminaciju svih direktnih i indirektnih prijetnji za imovinu svjetske baštine, a ekološku studiju, na koju se Vlada pozivala, ocijenjenila kao naučno bezvrijednu, stavlljena je tačka na projekat koji je trebalo da potopi kanjon rijeke Tare.

Sumnje, kojih je i tada bilo, da se od projekta samo privremeno odustalo, ovih dana su se pokazale opravdanim.

Ovo pitanje je prvi lansirao funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije, Aleksandar Damjanović rekavši da bi „crnogorska Skupština trebalo da u najskorije vrijeme ozbiljno razmotri mogućnost raspisivanja referenduma o korišćenju vodnih potencijala rijeke Tare i gradnje hidroelektrane Buk Bijela“.

„Pravi je tenutak da se sumiraju posljedice usvajanja Deklaracije o zaštiti Tare i otvori 'iskreni dijalog' o energetskim, a samim tim i ekonomskim perspektivama Crne Gore“, kaže Damjanović, koji podsjeća da se ovih dana navrašava deset godina od usvajanja Deklaracije.

„Samo sam slijedio tekst Deklaracije o zaštiti Tare i u tom smislu potencirao potrebu za dijalogom o koristima i štetama od Deklaracije“, navodi Damjanović.

RSE: Pomalo se čini iznenađujuća, ako ne i čudna, ideja da se na referendum stavi pitanja na kom se u protivljenju projektu Buk Bijela Crna Gora ujedinila kao nikada ni prije ni poslije toga?

Damjanović: Referendum ne može biti čudan jer ga predviđa druga tačka Deklaracije, a druga stvar, svjedoci smo velikog zastoja i velikog problema koje Crna Gora ima u energetskom sektoru.

RSE: Da li ste spremni da odgovorite na optužbe koje se sasvim sigurno mogu očekivati – da ste se lansiranjem ove inicijative, na neki način, pozicionirali kao zastupnik energetskog lobija?

Damjanović: Ja mislim da energetski lobi postoji, ali on nije na strani o kojoj govorite, odnosno, pojedinci, već da je taj energetski lobi upravo tamo gdje se zagovara da se u Crnoj Gori ništa ne gradi, gdje se priča bespredmetna priča o takozvanim alternativama i gdje je nekome u interesu da Crna Gora ostane energetski patuljak i kao takva ekonomski patuljak i kao takva bude podložna raznim uticajima sa strane, čiji su eksponenti ovdje jasno prepoznati.

I SDP mijenja stav

Istovremeno sa ovom inicijativom, premijer Milo Đukanović se oglasio tokom beogradskog Samita Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, po kojoj se mogu naslutiti i projekti i budući partneri na koje Vlada računa.

„Mi imamo manje od 30 posto iskorišćenih hidropotencijala, imamo ozbiljne zalihe uglja, ozbiljne potencijale za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Kineski premijer je rekao da Kina, odnosno, njene kompanije imaju izuzetan interes da bolje koriste energetske resurse u Crnoj Gori“, rekao je premijer.

U međuvremenu, manja članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija, je potvrdila da nije promijenila stav od prije deset godina, te da Taru ne treba koristiti za gradnju elektroenergetskih objekata. Uz SDP, koji u parlamentu ima osam poslanika, projektu Buk Bijela se protive još samo četiri poslanika opozicione Pozitivne Crne Gore.

„Pitanje u vezi sa Tarom, nešto što je prije 10 godina riješeno pod ogromnim pritiskom građanske Crne Gore i što je sve ujedinilo da bi se projekat zaustavio, apsolutno nema potrebe da se ponovo aktuelizuje“, kaže Goran Tuponja iz Pozitivne Crne Gore.

DPS premijera Mila Đukanovića se do sada nije oglašavao ali je sigurno da Buk Bijela ima podršku ove partije koja je prije deset godina bila jedina koja je htjela realizaciju ovog projekta.

Koliko su se stvari promijenile najbolje govori činjenica da, pored SNP-a, hidroelektranu koja će potopiti kanjon rijeke Tare, sudeći po izjavi Strahinje Bulajića, želi i opozicioni Demokratski front.

„Vjerujem da je došlo vrijeme da se razmotri skupštinska Deklaracija o zaštiti rijeke Tare jer se radi o izuzetnom objektu kakav je Buk Bijela“, naveo je Bulajić.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG