Dostupni linkovi

logo-print

Politički caffe: Picula i Ivanić


Tonino Picula i Mladen Ivanić

Tonino Picula i Mladen Ivanić

U okviru projekta 'Politički caffe o evropskim pitanjima' u Banjaluci, studentima banjalučkog Fakulteta političkih nauka obratili su se poslanik Hrvatske u Evropskom parlamentu Tonino Picula i član predsjedništva BiH Mladen Ivanić. I dok je Picula izrazio skepticizam oko ulaska BiH u Evropsku uniju i upozorio bh političare da sa riječi trebaju preći na dijela, Mladen Ivanić je ocijenio je da proces priključenja, neće trajati kratko, ali po prvi put vidi ozbiljne namjere EU. 'Politički caffe o evropskim pitanjima' dio je projekta koji zajedno podržavaju njemačka organizacija "Fridricht Ebert Stiftung" i Klub studenata FPN-a.

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, govoreći o „Pogledima iz Brisela na evropski put Bosne i Hercegovine“, istakao je da se na BiH sada gleda drugačije.

„Jer da nije tako, ne bi prije nekih šest mjeseci bio dogovoren jedan novi pristup, ponuda Bosni i Hercegovini, da se neki uvjeti ne otklone, ali da se stave sa strane, a da se naglasi ono što zemlja može savladati. Međutim, čini mi se da i pored te ponude, ovog trenutka ne možemo govoriti o nekom napretku. Danas je lako biti pesimističan, kad govorimo o putu kojeg Bosna i Hercegovina treba tek prevaliti prema kandidaturi, pa i članstvu“, kazao je Picula.

Člana Predsjedništva BiH Mladen Ivanić istakao je da se odnos Evropske unije prema Zapadnom Balkanu promijenio nakon dešavanja u Ukrajini i migrantske krize, odnosno dolaska ogromnog broja izbjeglica u Evropu s područja Sirije, Iraka i Afganistana.

„Evropa je shvatila da, ako ostavi Balkan izolovan, može dobiti još jedno izuzetno veliko bure baruta, koje možda neće proizvoditi ratove, ali će sigurno slati veliki broj ekonomskih migranata, ljudi koji će tražiti posao, jer ovdje nemaju perspektivu. I zato mislim da je po prvi put, sa berlinskim procesom, nakon ulaska Njemačke, Evropa postala ozbiljna i da sada stvarno misli da Zapadni Balkan mora biti dio Evropske unije. Za mene je to jako ohrabrujuće. Taj proces neće trajati kratko, potrajaće on, ali po prvi put vidim da postoji određeni stepen ozbiljnosti. I zato mislim da mi s ove strane, tu šansu trebamo iskoristiti", rekao je Ivanić.

Najveći kamen spoticanja za BiH, Picula koji je i šef odjela za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo u Evropskom parlamentu, vidi u nepostojanju konsenzusa unutar BiH o njenoj budućnosti.

„Sve zemlje koje su ulazile, u raznim etapama, u Evropsku uniju, morale su prije dogovoriti taj temeljni konsenzus, da li se zemlja treba promijeniti, prilagoditi standardima onog kluba čiji dio želiš biti, i iza toga trebaju stajati sve relevantne političke strukture i sami građani. Čini mi se da ovog trenutka, osim deklarativnog, tog konsenzusa u Bosni i Hercegovini nema dovoljno“

„Mislim da i političke elite u BiH počinju shvatati da je evropski put ove zemlje neminovan. Zbog toga se nadam da ćemo i mi u BiH sada uhvatiti taj jedan brži ritam“, ocijenio je Ivanić.

„I ne tako brzo, jer to nije realno preko noći, ali puno brže nego što se prvobitno mislilo, mislilo se o nekoliko decenija da neće biti poslije Hrvatske proširenja, da ćemo biti unutra i da ćemo time dobar dio svojih vlastitih problema relatizovati, smanjiti i otvoriti perspektivu i ovom narodu i ovom prostoru“

Picula je ipak upozorio da se nedovoljan rad bh. političara na evropskim integracijama i uvođenju njenih standarda neće dugo tolerisati.

„Upozorenja mogu preći u sankcije, međutim, o njima još nitko ne govori dovoljno glasno da se one mogu pretočiti u akciju drugi dan. Međutim, čini mi se, čak i tokom mjeseca listopada, ukoliko Bosna i Hercegovina ne da zeleno svjetlo za neke projekte iz domene evropske energetske zajednice, da ona može ostati bez znatnog dijela sredstava, pogotovo joj može biti limitirano u trgovanju strujom. To je samo jedan od elemenata na koje nailazi ta evropska perspektiva Bosne i Hercegovine, ali kažem, osnovna točka je da očito nedostaje dovoljno rada“

S druge strane, Ivanić misli da u ovom trenutku ne postoji želja Evropske unije da se prema BiH ide i sa nekim sankcijama.

„Ali jeste raspoloženje da se ovdje mora više i bolje raditi. Mi smo imali jednu ofanzivu, negdje do ljeta, do Srebrenice. Nakon Srebrenice sve je stalo, prestala je i diplomatska ofanziva. Bili su ključni ljudi, imali smo pozitivan naboj. Previše se opterećivalo političkim odnosima, posebno u Federaciji. Sad je konačno vrijeme da ponovo uđemo u tu pozitivnu fazu.Nadam se da, evo, ako SBB konačno uđe, da će i ta tema sići s dnevnog reda, da se konačno možemo krenuti da se bavimo poslom a ne glupostima“

„Nešto što treba zabrinuti jeste rezultat ankete koju sam imao priliku vidjeti, u kojoj 39 posto odraslog stanovništva BiH sumnja da će zemlja ikada postati zemlja članica Evropske unije“, smatra Picula.

„Naravno da taj podatak ne bi trebao zabrinjavati da je Bosna i Hercegovina uznapredovala na evropskom putu, pa da još nedostaje nekoliko poglavlja, pa težak posao je odrađen, pa onda raste i jedna vrsta otpora prema članstvu, jer znate, prilagodbe standardima Evropske unije izazivaju određenu nepopularnost spram Evropske unije. Ali, smeta to što prije samog početka pregovaranja, na predputu, Bosna i Hercegovina se mora ovoga trenutka nositi sa jednom dosta ozbiljnom skepsom i pesimizmom vlastitog stanovništva“

Kao još jedan veliki problem poslanik Hrvatske u Evropskom parlamentu vidi i što sistem mrkve i štapa uopšte ne funkcioniše kod bosanskohercegovačkih političara. Političari u BiH su odavno za sebe pronašli mrkvu, kaže Picula.

Na pitanje da li bi Bosna i Hercegovina iduće godine mogla dobiti kandidatski status, što je prije nekoliko dana, nakon povratka iz Brisela, najavio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, Picula je rekao:

„Treba hraniti optimizam, ali taj optimizam treba biti utemeljen u nekim rezultatima, u nečem dobro obavljenom. Ja bih doista volio da Bosna i Hercegovina od momenta kad vi mene ovo pitate a ja vama odgovaram, idućih nekoliko mjeseci doista preskoči vlastitu sjenu i da ta kandidatura bude relevantna. Ako se to ne dogodi, to će biti samo još jedna najava“

Hrvatski europarlamentarac je najavio i da će se odjel Evropskog parlamenta za BiH i Kosovo, nakon što je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, razdvojiti u dva odjela - jedan za BiH a drugi za Kosovo.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG