Dostupni linkovi

logo-print

Kriza u Bosni i Hercegovini je hronično stanje


Prizor sa građanskih protesta, Sarajevo, 2014.

Prizor sa građanskih protesta, Sarajevo, 2014.

Uprkos ranijim stavovima, Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije podržao budžet za narednu godinu, što je otvorilo polemiku o potpori Vladi i koaliciji u tom entitetu.

Razmimoilaženja nisu samo prisutna u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj nikada nije bila veća polarizacija između pozicije i opozicije, dok se i u stranačkim vrhovima dešavaju raskoli.

Zaoštravanje odnosa u Bosni i Hercegovini koje ide i do ozbiljnih optužbi, prijetnji i zveckanja oružjem, pokazatelj je da je u BiH kriza stalno stanje, smatraju analitičari. Vjeruju da se ništa epohalno se neće dogoditi na političkoj sceni sve dok su građani spremni da praštaju poigravanje s njihovom budućnošću.

Pored razmimoilaženja u strukturama vlasti i u političkim strankama, u BiH prisutne su tenzije.

Stranka demokratske akcije (SDA) je nakon kongresa, suočena s ozbiljnim stranačkim problemima, a nedavno se isto dogodilo i Demokratskoj fronti (DF) koja je zbog - kako smatraju upućeni, interesa, ali i sujeta - došla do faze ozbiljnih problema. Kranji rezultat je ostavka generalnog sekretara DF-a Sifeta Podžića, ali i isključenje Emira Suljagića i Reufa Bajrovića, visokih funkcionera stranke iz njenog članstva koji su tražili da se podnese račun za podršku Nikoli Poplašenu ratnom četničkom vojvodi.

"Ono što se dešavalo jučer je nešto što u ovoj stranci neće biti dopušteno, jer vodi ka tome da se mi u DF-u bavimo samim sobom, a ne bavimo se onim zbog čega treba da postojimo", rekao je Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte.

Politički analitičar i kolumnista Slobodne Bosne Asim Metiljević osvrnuvši se na stanje u političkim strankama je kaže:

Asim Metiljević

Asim Metiljević

"Demokratska fronta je nerelevantna stranka i od nje ne zavisi funkcioniranje države, niti parlamentarne većine na jednoj razini. Tako da su ti procesi prirodni u jednoj nekonsolidiranoj demokraciji, kakva je u Bosni i Hercegovini. Mi nemamo nikakvu zavidnu političku kulturu i ovdje su uobičajene stvari da ljudi šetaju iz jedne stranke u drugu, a problem je što ni glasači takve ljude ne kažnjavaju".

Upravo na fonu mandata i trgovine raspravljali su i predsjednici SDA i Saveza za bolju budućnost (SBB) Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić, koji je, odbio ući u Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, prilično oštro izrazivši svoje mišljenje o partnerima s kojima dijeli i vlast u FBiH.

U saopštenju stoji da je "iznimno važna stavka Radončićevog predizbornog programa bila da će se svim legalnim i legitimnim sredstvima boriti protiv državne mafije u pojedinim institucijama, a ne da će zarad jedne svoje ministarske fotelje zajedno sjediti sa njihovim pojedinim eksponentima".

Ovakav stav nije iznenađenje, imajući u vidu da je Radončić sa Izetbegovićem stupio u političku igru iako su njihovi unutrašnji odnosi prilično nestabilni.

U prednjem planu Fahrudin Radončić (lijevo) i Bakir Izetbegović (desno), oktobar 2015.

U prednjem planu Fahrudin Radončić (lijevo) i Bakir Izetbegović (desno), oktobar 2015.

Odbijanjem podrške budžetu za narednu godinu u Federaciji BiH ponovno se pojavila sumnja o novoj političkoj krizi.

Novi saziv vlade, oformljen prije nešto manje od dva mjeseca, već je izgubio prvu ozbiljniju bitku. Zapelo je na oko 33 miliona eura što je mala razlika u odnosu na oko 1,3 milijarde koje su planirane za budžet FBiH.

"Imamo porast na platama za tri miliona eura ili tri posto u odnosu na 2015. godinu. Izdaci za matrijal, sitni inventar i usluge veći su za tri miliona eura ili sedam posto, a to su otprilike bila sredstva na kojima se najviše štedilo", navodi zastupnik Aner Žuljević.

Povećanje troškova, nova zapošljavanja po političkoj liniji, ali i raspodjele fotelja stvaraju tenzije i nepovjerenje.

Optužbe pršte i u Republici Srpskoj gdje nikada nije bio veći jaz pozicije i opozicije.

I dok pozicija prijeti, uslovljava i zvecka oružjem, opozicija ih straši procesuiranjem kriminalnih afera.

"Rasvijetlit ćemo određene efere u kojima se nalaze pojedinci iz političkog vrha RS i to je činjenica", istakao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

Kriza u Bosni i Hercegovini postala je prirodno stanje, a niko se ne pita kako će se i kada provesti reforme, već kako zaštititi kriminal. Ovo su riječi Miodraga Živanovića, profesora Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci.

Miodrag Živanović

Miodrag Živanović

"Od mjesne zajednice, pa do Predsjedništva Bosne i Hercegovine, sve je zaštićeno. Mislim da, čak, nije problem da li ćemo, kada je riječ o kriminalu, govoriti osim medijskih natpisa o gospodinu Dodiku, gospodinu Izetbegoviću, gospodinu Čoviću i tako dalje. Problem je u cijelom mehanizmu, od dna društva, pa do vrha je korupcija i kriminal", navodi Živanović.

Mada se na prvi pogled čini da se stvari kreću nizbrdo i Metiljević smatra kako je kriza stalni bh. ambijent, ali i da nisu ugrožene pozicije ni u RS niti u Federaciji BiH. Paradoksalno je, kaže on, da u Bosni i Hercegovini politički vrh, zapravo, zagovara reforme, ali ga ne prate drugi koji kreiraju ambijent neslaganja.

"Nije dovoljno da to želi Izetbegović, Čović i Ivanić i onda smo mi u Evropskoj uniji. Kada bi to bilo tako, onda bismo sada mogli uzeti njemačke zakone i sve ih prepisati i usvojiti i reći, evo mi smo sada Njemačka, ali ne bismo bili Njemačka zato što je potrebno da svi segmenti društva primijene nove modele", poručuje Metiljević.

Ono što je sigurno jeste da će 2016. godina u kojoj se od političara očekuje da rade pokazati jesu li sujete i fotelje, ali i zaštita kriminalaca u vlastitim redovima važnije od interesa države i građana.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG