Dostupni linkovi

logo-print

Obama obećao veći nadzor nad obavještajnim službama


Barak Obama tokom govora o

Barak Obama tokom govora o

Američki predsjednik Barack Obama predložio je u petak “konretne i suštinske” reforme obavještajnih agencija SAD. Kako je rekao u obraćanju naciji, “obavještajne aegncije ipak ne mogu raditi bez tajnosti”.

Američki je predsjednik rekao da je, i pored propusta, rad Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) od neprocjenjivog značaja.

“U NSA su svjesni da i pored uočenih propusta znaju da njihov profesionalizam i posvećnost igraju centralnu ulogu u zaštiti nacije. Ali mi možemo i trebamo biti mnogo transparentniji u tome kako vlada koristi ovlašćenja koja ima", naglasio je Obama.

“Prvo, ja sam odobrio nove predsjedničke direktive za naše glavne obavještajne aktivnosti, kod kuće i u inostranstvu. Ove mjere će ojačati nadzor izvršne vlasti nad našim obavještajnim aktivnostima. To će obezbijediti da uzmemo u obzir sve sigurnosne zahtjeve, ali i naša saveznistva, naše trgovinske i investicione odnose uključujući i sve koje se tiču američkih kompanija kao i naše obaveze prema privatnosti i bazičnim slobodama", poručio je američki predsjednik.

Poručio je SAD ne špijuniraju obične ljude, ali je obećao i transparentniji rad tajnih službi.

“Drugo, mi ćemo reformisati programe i procedure u cilju obezbjeđivanja veće transprentnosti naših obavještajnih aktivnosti, i ojačati zaštitu privatnosti građana SAD", poručio je Obama.

Iako SAD, prema priznaju američkog predsjednika, nijesu ostale imune na zloupotrebu prisluškivanja kao metode priklupljanja informacija od značaja za bezbjednost, senzacionalistički način na koji su objelodanjene informacije o praćenju i prisluškivanju NSA više su odmogle nego pomogle, prema Obamnoj ocjeni.

Edward Snowden

Edward Snowden

Rekao je i da neće ulaziti motive i djelovanje Edwarda Snowdena, bivšeg obavještajca NSA, ali je rekao da američka nacija zavisi od odanosti onih kojima su tajne nacije povjerene.

Procjene kažu da je Snouden odnio oko 1,7 miliona poverljivih fajlova i da je do sada otkrio samo dio podataka koje ima.

Obama je, međutim, rekao da vjeruje da su u pravu kritičari kada tvrde da je program sprovođen bez odgovarajuće zašite i da se prikupljeni podaci mogu iskoristiti za sticanje informacija o privatnim životima građana i da to omogućva još veće ugrožavanje privatnosti.

Promjene je najavio nakon mjesec dana preispitivanja i procjene programa, što je uslijedilo nakon što je Snouden objelodanio tajne programe nadziranja komunikacija.

Prema predloženim promjenama, SAD neće kao do sada nadzirati šefove država ili vlada "prijatelje i saveznike u inostranstvu", osim ako ne postoje uvjerljivi razlozi koji se tiču nacionalne sigurnosti.

„I lideri nama bliskih zemlja i saveznika zaslužuju da zanaju da ću, ako želim saznati šta misle o nečemu, uzeti telefon i nazvati ih umjesto da se okrenem špijuniranju“, rekao je Obama.

U sklopu promjena je saopšteno i da je ukinut i program „Sekcija 215„ kojim se skupljaju podaci o telefonskim pozivima, te uspostavljen niz mjera kojima se pojačava nadzor nad obavještajnim aktivnostima.

U Obaminom predsjedničkom ukazu se naznačava u koje svrhe vlada može koristiti prikupljene podatke o komunikacijama stranaca, a u koje ne. Dozvoljeno ih je koristiti u protivobavještajne svrhe, za borbu protiv terorizma, transnacionalnog kriminala i sajber napada.

U ukazu se navodi da se ti podaci ne mogu koristiti za suzbijanje kritika, obezbeđivanje prednosti američkih kompanija ili diskriminaciju ljudi na odsnovu rase, pola ili seksualne orijentacije.

Obama je takođe predložio da se stranci nađu pod određenim zaštitnim mjerama od špijuniranja. Zatražo je stvaranje vijeća koje će se baviti zaštitom privatnosti i građanskih sloboda pred sudom za obavještajno nadizranje u inostranstvu. Članovi vijeća bi trebalo da budu prisutni kada sud razmatra nove ili značajne probleme, kao i slučajeve koji postavljaju pitanja kojima se sud ranije nije bavio.

Obama je zatražio i od Stejt departmenta da imenuje višeg zvaničnika za kordinaciju diplomatskih pitanja povodom tehnologije i prikupljanja podataka. Kao i u Bijeloj kući, trebalo bi da bude postavljena osoba za primjenu mjera zaštite.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG