Dostupni linkovi

logo-print

Evropska unija pod udarom narastajuće desnice


Policija svladava člana belgijskog parlamenta iz desničarske stranke "Vlaams Belang" na demonstracijama ove partije protiv 'islamizacije Evrope', 2007.

Policija svladava člana belgijskog parlamenta iz desničarske stranke "Vlaams Belang" na demonstracijama ove partije protiv 'islamizacije Evrope', 2007.

Sasvim jasna je činjenica da smo svjedoci promjena. Kada je riječ o Evropi, ona je, boreći se još uvijek da nađe efikasan i trajan izlaz iz krize, suočena s još jednom, neželjenom promjenom - skretanjem udesno.

Više niko na ultradesne partije Starog kontinenta ne gleda kao na tobožnji sporedni efekat istinske demokratije, već kao na stvarnost koja je tu i sve više ima uticaja na evropsku budućnost.

Nacionalisti i ksenofobi ruše vladu u Holandiji, u Francuskoj. Nacionalni front bilježi uspjeh najveći u u svojoj istoriji, pozivanje na otvorenu mržnju prema imigrantima postaje svakodnevna praksa belgijske desno ekstremne partije "Vlaams Belang", i tako redom.

Da li je to put kojim ide Evropska unija i da li će to značiti da će se do sada ostvareno, poput slobode kretanja schengenskim prostorom, povući pod pritskom s desna?

U Briselu još uvijek vjeruju da to nije slučaj. Ipak, neprijatno su iznenađeni agresivnošću s kakvom ultradesne političke partije stupaju na snagu širom evropskog prostora. Uzroke treba tražiti u predugoj krizi, tvrdi profesor Briselskog univerziteta, Pascal Delwit.

„Od početka krize, septembra 2008. godine, svjedoci smo mjera stezanja kaiša u mnogim zemljama. Kao posljedica toga, pojavio se očaj u mnogim društvima, revolt i protesti. Evropske institucije se dovode u pitanje, ali i prisustvo stranaca, fiskalna politika i slično. Sve to objašnjava zašto se važan dio glasača odlučuje za ultradesne partije", naglašava Delwit.

Oni koji su do sada vodili velike i značajne evropske države, poput Francuske, sami su otvorili vrata ovoj pojavi otvarajući Pandorinu kutiju ugroženog nacionalnog ponosa, isključivosti, ksenofobije.

"Tzv. normalne partije koje uvijek govore o imigraciji, suverenitetu, nacionalnom identitetu su stvorile uslove da ekstremisti ostvare bolje rezultate", kaže Yves Pascaouau.

„Jedan faktor je sve veća važnost krajnje desnih, ekstremnih, ksenofobičnih, rasističkih partija u nekoliko država članica. Posljednji rezultati francuskih predsjedničkih izbora su veoma jasan dokaz da ekstremističke partije stiču prednost, a stiču je jer su tzv. normalne partije u Francuskoj za njih sagradile taj put - uvijek govore o imigraciji, suverenitetu, nacionalnom identitetu. To je stvorilo uslove da ekstremisti ostvare bolje rezultate", kaže politički analitičar Centra za evropske studije iz Brisela Yves Pascaouau.

Zato ne iznenađuje da su se i evropski zvaničnici oglasili povodom ofanzive desnice na kakvu ukazuje i francuski primjer.

„Predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso, i svi komesari, apeluju na sve evropske političare koji su privučeni idejama radikalnih partija da budu oprezniji jer su te ideje protiv onih ideja koje su vodile stvaranju EU. To je važilo juče, važi danas i važi za sve evropske članice", naglašava portaparol Evropske komisije, Olivier Bailly.

„Da sam ja francuski predsjednik, istražio bih zašto je oko jedne petine Francuza glasalo za ekstremno desni Nacionalni front. Ako stalno govorimo o Schengenu, snažnijoj imigracijskoj politici i francuskom isključenju, stalno hranimo Nacionalni front. A Nacionalni front znači: nema eura, nema Evrope - što svakako nije pravi put“, kaže
ministar vanjskih poslova Luksemburga, Jean Asselborn.

Schengen ugrožen?

Posve tačno: prvi rezultat desnog pritiska na Brisel mogao bi biti ustupak onima koji zaziru od ostalih. Jedan od najznačajnih dometa evropske ideje, sloboda kretanja evropskim prostorom - Schengen - pod pritiskom Francuske, Njemačke, Holandije i sličnih, mogao bi da pretrpi ozbiljan udarac u vidu uspostave mehanizma po kojem bi, kada to nacionalne vlasti odluče, ponovo bile uspostavljene granične kontrole, što, s pravom, mnogi u Evropi vide kao početak kraja Schengena.

Cecilia Malmstrom

Cecilia Malmstrom

„Još je više zabrinjavajuće to da neke od velikih država, poput Francuske ili Njemačke, traže nove promjene u pravilima Schengena. Nisam siguran da će to danas i dobiti, ali oni ne odustaju i vjerovatno sutra, ili dan iza toga, desiće se promjene u Schengenu, što znači da će sloboda kretanja ljudi doživjeti novi udarac", ocjenjuje politički analitičar Centra za evropske studije Yves Pascaouau.

A Evropska komisija se od septembra 2011. godine, kada je prvi put pokušala da smiri nacionalne duhove, uporno bori da nađe srednje rješenje, zagovarajući evropski pristup i tvrdeći da na evropskom prostoru svaka granica sa susjednom zemljom prevazilazi nacionalne dimezije i postaje evropsko pitanje.

Sudeći po tome da se desni front ne predaje, a Komisija nema dovoljno snage da ih nadvlada, sve tek liči na kupovinu vremena od strane Brisela, u iščekivanju neizbježnog.

„Naravno, Schengen ima problema - riječ je o izazovima koje se trudimo da pomirimo sa prijedlozima kakve smo ranije stavili na sto. Svakako da razumijemo da su države članice gospodari svojih granica, ali Schengen je zajednički, evropski projekat. Ako je riječ o granici između dvije države u EU, onda je to evropska granica. Zato je naš pristup tom pitanju da je odluka o njegovom stavljanju van snage posljednje sredstvo koje bi bilo primjenjeno pod vanrednim okolnostima i mora biti bazirana na evropskoj odluci o tome“, kaže evropska komesarka za unutrašnje poslove Cecilia Malmström.

Kako će se ova priča završiti i da li će Schengen biti prvi koji će pasti pod udarom narastajuće desnice u Evropi?

U Briselu se nadaju da se to još uvijek neće desiti, svjesni da na meti ultradesnih, bez obzira sa kojeg kraja Evrope dolazili, nije samo sloboda kretanja , već i sve ono što danas predstavlja Evropska unija.
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG