Dostupni linkovi

logo-print

Oko 100 tona svježe jagode uzgojene u podmajevičkim selima Čeliću, Koraju i Palanci, ove će godine po prvi puta biti izvezeno na tržište Europske unije. Posredstvom firme “Fruit Prom”, tridesetak poljoprivrednih proizvođača sa područja Čelića, uzgojem jagoda osiguralo je egzistenciju svojih obitelji, a mlade ljude zadržalo u BiH.

Projekt proizvodnje jagoda i izvoz na strana tržišta u čelićkom poduzeću “Fruit Prom” razrađuju posljednje tri godine. Ovih dana izvoz jagode krenuo je u Austriju i Njemačku, a uskoro prva pošiljka treba da krene i u Ujedinjene Arapske Emirate, kaže za RSE direktor “Fruit Prom-a“, 24-godišnji magistar poljoprivrede, Armin Terzić.

"Naša firma bavi se proizvodnjom sadnog materijala jagodičastog voća, a pored toga uključeni smo i u otkup i izvoz proizvoda u svježem stanju. Evo, prvi proizvod koji je stigao je jagoda. Plan je da radimo malinu, borovnicu, šljivu, znači da cijelu kalendarsku godinu pokrijemo svježim proizvodima tržište Evrope. Na dnevnoj bazi isporučujemo od četiri do deset tona".

RSE: Kako vam je uspjelo da se probijete ne europsko tržište?


Terzić: Put je bio jako trnovit, međutim, velikim zalaganjem, lično mojim i mojih prijatelja koji su uključeni u ovaj projekat, a moram istaći i veliku ozbiljnost poljoprivrednih proizvođača koji su osjetili i u meni kvalitet, ali i samoj firmi, tako da smo zajedničkim snagama uspjeli doći do Evrope.

RSE: Da li namjeravate širiti proizvodnju?


Terzić: Svakako da namjeravamo. Evo, i proteklih sedam dana imamo dosta upita samih proizvođača. Kao što sam rekao, svaki dan se javljaju novi proizvođači, tako da mislim da ćemo u idućoj godini imati barem tri puta više i kooperanata, a samim tim i proizvodnje. Onda ćemo se još bolje učvrstiti na samoj ljestvici izvoznika, odnosno na tržištu Evrope.

RSE: Kakva je podrška lokalne zajednice, odnosno kantona i entiteta?


Terzić: Iskreno govoreći, mogli bi se oni malo više potruditi. To je i neka sugestija prema njima – da malo više povedu računa o poljoprivrednim proizvođačima, jer se u opštini Čelić 80 posto stanovništva bavi poljoprivredom. Znači, moramo još ulagati u poljoprivredu, u malo savremeniju tehnologiju i td., a to proizvođači ne mogu sami. Ne može nijedan proizvođač sam sebi kupiti meteorološku stanicu - a koja je jako potrebna, da mi, na primjer, na području opštine Čelić znamo kakvo nas vrijeme očekuje. Mislim da uz pomoć lokalne zajednice, entiteta i države, možemo doći do toga. Mislim da je ovo neka prva stepenica, da nas sutra oni prepoznaju, da to stvarno vrijedi u Evropi i da proizvođačima treba pomoći.

RSE: Obično mladi ljudi razmišljaju da idu vani. Vi ostajete ovdje i našli ste sebe u Bosni i Hercegovini.


Terzić: Mnogo ponuda sam imao za vani, međutim, ne treba bježati od rada. Problem mladih uistinu jeste što su nekako pasivni u tom smjeru. Ja im savjetujem: uključite se, Bosna ima potencijala, barem u mojoj struci, u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Tu možemo da živimo pravo dobro.

  • 16x9 Image

    Zoran Matkić

    Završio Fakultet političkih nauka u Sarajevu 1984. godine. Kao novinar radio za mnoge pisane i elektronske medije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Njemačkoj. Dopisnik RSE od 1997. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG