Dostupni linkovi

CCI: Provedeno tek 20 posto mjera iz agende


Adis Arapović
Adis Arapović

Centri civilnih inicijativa (CCI) objavili su istraživanje nazvano „Stanje nacije“, u kojem su analizirali efekte i provedbu Reformske agende. Utvrdili su da je tek 20 posto mjera iz agende i akcionih planova ukupno provedeno na svim nivoima, da je transparentnost mjera upitna, te da blokiranju reformi doprinosi i neefikasnost pravosuđa u procesuiranju korupcije i privrednog kriminala.

Proces usvajanje reformske agende i akcionih planova za njeno provođenje bio je krajnje netransparentan, a najvažnije mjere do sada usvojene donesene su po hitnoj proceduri i bez javne rasprave. Najviše mjera iz agende usvojila je FBiH, ali je ukupan učinak svih efekata i provedbe izuzetno loš, kaže Adis Arapović, projekt menadžer CCI.

„Generalno posmatrano, za sve nivoe i sve akcione planove, realizacija mjera reformske agende dobacila je tek do dvadeset posto. Dakle, tek petina mjera iz reformske agende i pratećih akcionih planova je donesena u vladama, odnosno u parlamentima. Osam posto je u proceduri. 72 posto mjera uopće nije razmatrano. Posmatrano samo za 2015. godinu, taj procenat je nešto viši i iznosi 31 posto realiziranih i 13 posto mjera koje su u proceduri. 56 posto mjera uopće nisu realizirane, iako su planirane za 2015. godinu. Dakle, ovaj podatak je poražavajući. Takoreći polovina mjera iz akcionog plana za 2015. godinu nije uopće razmatrana“

Neke od reformi su, naglašava Arapović, opšte do te mjere da nije poznato ni kako se njihov učinak može mjeriti. Stanje u oblasti vladavine prava, životnog standarda, zaduživanja i stope nezaposlenosti nije se značajno promijenilo od 2010. godine.

„Stopa nezaposlenosti u Federaciji BiH na kraju 2015. godine viša je nego 2010. godine. Stopa zaposlenosti u Republici Srpskoj manja je 2015. nego 2010. godine. Promjene koje se dešavaju su u promilima. Kad uzmete u obzir registracionu stopu i broj od 550.000 ljudi koji su na biroima, par hiljada zaposlenih ili nezaposlenih ustvari ništa ne govore. Trendovi se već šest godina ne mijenjaju, oni su ujednačeni, što ukazuje na zabrinjavajuću stagnaciju na tržištu rada. Udio aktivne radne snage - ukupni radno sposobno stanovništvo - je zabrinjavajuće nizak, iznosti tek 48 posto. Šta to znači? Pa pola radno sposobnog stanovništva nije aktivno na tržištu rada. Većina ih je ili u zoni socijalne boračke zaštite ili u zoni sive ekonomije ili u zoni socijalne isključenosti. Stopa neaktivnog stanovništva je ubjedljivo najviša u Evropi“

Dio donesenih zakona u svome sadržaju nije pratio načela i ciljeve Reformske agende, poput Zakona o državnim službenicima FBiH, koji je omogućio viši nivo politizacije javne uprave,te politička imenovanja državnih službenika, a reformski zakoni su kreirani bez stava javnosti.

„Najvažnije mjere donesene su po hitnom postupku i bez javne rasprave. Među najvažnijim mjerama smatramo, naravno, zakone o radu. Posljedica takvog pristupa je sada vidljiva. Vlada Federacije, par mjeseci nakon stupanja Zakona na snagu, ide u izmjene i dopune Zakona. U Federaciji su svi zakoni Reformske agende doneseni po hitnom postupku. U Republici Srpskoj svaki treći. Mi to smatramo krajnje pogrešnim“

Također, udio plata u budžetima izuzetno je visok, kao i izdvajanja za socijalne kategorije, što za reformske projekte ostavlja malo ili nimalo prostora, upozoravaju iz CCI.

„Tokom šest godina neto plate porasle su za tek tri do četiri posto, što je još jedan dokaz sporog ili nikakvog ekonomskog rasta, a posebno odsustvo ekonomskog razvoja. Razlika prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru zabrinjavajuće je visoka u korist javne administracije – iznosi 57 posto. To znači da je plata u javnom sektoru 57 posto viša nego u privatnom sektoru. Ova razlika je ekstremno najviša u Evropi. Tokom pet godina prosječna penzija je porasla za manje od osam posto, odnosno za 27 maraka, plata za tri tri posto, odnosno za 22 marke, a potrošačka korpa za tri posto, što je 57 maraka, čime je realno dvostruko više rasla potrošačka korpa u odnosu na plate i penzije“

Mada jedna od ključnih stavki u reformskoj agendi,procesuiranje korupcije i privrednog kriminala je poražavajuće, navodi Arapović.

„Tokom posljednje dvije godine tek jedan posto optužnica podignutih na svim nivoima i svim sudovima, odnosi se na privredni kriminal, a dva posto na korupciju. Dakle, približno ima petnaestak hiljada optužnica, a tek jedan posto se odnosi na privredni kriminal a dva posto na korupciju. Tokom 2014. i 2015. godine u obzir je ušlo blizu 30.000 optužnica i presuda. Tek dva posto presuda odnosi se na privredni kriminal i korupciju. Ovo je u potpunom nesrazmjeru sa nivoom korupcije koja je dokaziva po različitim kriterijima i po različitim rang listama“

Tokom pet godina zaduženost po stanovniku uvećana je za 546 KM, što u stvari znači da je dijete rođeno 2015. godine već prvi dan života dužno 3.005 KM.

XS
SM
MD
LG