Dostupni linkovi

logo-print

Nova zaduženja pred BiH: Za krpljenje budžeta umjesto za privredu


Katanac na jednoj od fabrika u BiH

Katanac na jednoj od fabrika u BiH

Posljednje procjene govore da je BiH zadužena oko pet milijardi eura. U posljednje tri godine zaduženost je gotovo udvostručena. Prema pravilima EU broji se u srednje zadužene zemlje, no problem nije u visini zaduženosti nego što je uzela kredit od MMF-a da bi vraćala prethodni, a ovih dana delegaciji MMF-a koja je u BiH, bh. političari već su dali do znanja da su zainteresovani za novi kredit.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju predvodi Ron van Rooden, u posjeti je Bosni i Hercegovini, gdje će boraviti do 20. novembra da bi obavila razgovore u okviru petog pregleda po stand-by aranžmanu.

Do sada su razgovarali sa državnim i entitetskim čelnicima o posljednjem uslovu koji je neophodno ispuniti - usvajanju budžeta za 2014. godinu. Uslov će prema dosadašnjim pripremama biti ispunjen do kraja godine te će i posljednja tranša kredita stići BiH.

No, prilikom razgovora delegaciji MMF-a spomenuto je da je BiH zainteresovana za novi kredit kod ove međunarodne institucije. Ron van Rooden je u razgovoru sa predsjedavajućim Vijeća ministara Vjekoslavom Bevandom napomenuo da bi za to BiH morala odblokirati evropski put i uspostaviti efikasnu koordinaciju.
Foto: Midhat Poturović

Foto: Midhat Poturović


Nije bilo riječi o visini eventualnog novog kredita, ali prema posljednjim pokazateljima zaduženost BiH u posljednje tri godine gotovo je udvostručena. Dosadašnji dug, kako kaže poslanik u državnom Parlamentu Beriz Belkić, vraćat ćemo decenijama.

„To je već nivo zaduženja kojeg Bosna i Hercegovina sa stanovišta drugih pokazatelja – ekonomskog razvoja, bruto-nacionalnog dohotka itd. – ne može izdržati“, ocjenjuje Belkić.

Iako ekonomisti kažu da prema evropskim pravilima još nismo dostigli kritičnu tačku zaduženosti, činjenicu da kreditna sredstva vlast koristi za krpljenje rupa u budžetu ocjenjuju poražavajućom.

„Naš dug ne prelazi 60 posto bruto-domaćeg proizvoda, to je u Mastrihtu neka gornja granica za članice Evropske unije. Međutim, drugo pitanje je koliko je država zadužena, a ona je zadužena za ono što ona direktno uzima kredite i ono za što ona garantuje. Nažalost, ili na nesreću, naši dugovi su bili u neproizvodne svrhe, znači, zaduživao se javni sektor za saniranje problema u budžetu i u javnim fondovima, a da BDP nije rastao“, ističe direktor Ekonomskog instituta RS Duško Jakšić.

Pare za čuvanje fotelja


Bivši ministar finansija i trezora BiH, a sada poslanik u Parlamentu BiH, Dragan Vrankić kaže da je poražavajuća činjenica da se od ukupne zaduženosti minoran dio odnosi na privredu.

Dragan Vrankić

Dragan Vrankić

„U strukturi javne zaduženosti, zaduženost za javne radove iznosi 50 posto, zaduženost za javnu potrošnju iznosi 37 posto, dok je nekih samo 12 posto zaduženost za privredu. I to je katastrofa“, smatra Vrankić.

Ekonomistica Svetlana Cenić već godinama upozorava na to da političari stalnim serviranjem novih političkih kriza odvlače pažnju od katastrofalnog stanja bh. ekonomije i ubjeđuju građane da ne vjeruju svojim gladnim stomacima, nego njihovim navodnim nastojanjima da zaštite interese svog naroda.

„Dok se mi bavimo sporazumima SDA, pa SDP sa SNSD, privreda je u kolapsu. I nećemo se, očigledno, i dalje time baviti, bitno je sad samo namaći pare da ova administracija i ogromna birokratija 'funkcioniše', i da se sačuvaju fotelje. Za privredu para nema, grcaće i dalje, duguju joj i vlade, onda oni duguju dalje, jedni drugima, i idemo u spiralu nelikvidnosti, nesolventnosti“, kaže Cenić.

Uprkos dugogodišnjim upozorenjima vrsnih ekonomista, Bosna i Hercegovina i dalje srlja u dužničko ropstvo. Ekonomski stručnjak Dragoljub Stojanov u nedavnom intervjuu za RSE objašnjava da je bh. ekonomija isuviše mala da bi mogla odlučivati. Stoga je potrebna vizija koje u BiH očito nema.

„Posebno se bojim da su ljudima isprani mozgovi. Teško čujete ekonomistu, profesora, teoretičara, da ne kažem političara, koji razmišlja da postoji druga mogućnost, rješavanje problema osim oslanjanja na strani kapital. To sigurno nije rješenje. Mozgovi su isprani, nama je rečeno da sami ne možemo ništa, da sami ne znamo ništa, zato sve prodajemo, Telekom i ostalo, a neka zemlja koja prodaje resurse, kad ostane bez resursa nema čime upravljati. Zemlja postaje u biti nesuverena, a zemlja koja ekonomski nije suverena, nije ni politički. Sad sam ja bezobrazno drzak da kažem da smo mi postali kolonija, ne samo mi, nego sve zemlje u tranziciji.“
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG