Dostupni linkovi

logo-print

Nova era Arktičkog okeana: Nestaje vječni led


Snimak NASE iz 2012. pokazuje smanjenje leda na Arktiku posljednjih 30 godina

Snimak NASE iz 2012. pokazuje smanjenje leda na Arktiku posljednjih 30 godina

Promjene u Arktičkom okeanu toliko su velike da to područje ulazi u potpuno „novu eru“. Nekada „vječni led“ sada je samo tanki sloj koji se topi tokom ljeta, tvrde norveški naučnici koji su cijelu zimu proveli na istraživačkom brodu Lance.

Nikada do sada nije bilo moguće tokom zime istraživati područje Arktika. Ekspediciji norveškog Polarnog instituta to je pošlo za rukom ove zime, na području koje je oko 500 milja udaljeno od Sjevernog pola.

Rezultati do kojih su došli bitni su za projekcije budućih klimatskih promjena. Jedan od najvažnijih svakako je nestajanje starog debelog i stvaranje novog, tankog leda u Arktiku.

Naučnici su se fokusirali na posljedice topljenja ledenih santi, prije svega na žive organizme koji tamo postoje. Posljedice su katastrofalne, kaže direktor Instituta Jan-Gunnar Winther. Topljenjem starog leda nestaju i rakovi, rakušci i veslonošci – životinje koje su važne u hranidbenom lancu morskih ptica i životinja koje žive na rubovima ledenjaka.

Topljenje starog i stvaranje novog, tankog leda, dozvoljava veći prodor sunčevih zraka, a samim tim i bujanje planktona. Ribe će dakle dobiti više, ali će zato polarni medvjedi i drugi sisari imati manje hrane.

Ekspedicija Polarnog instituta iz Norveške ostaje na Arktiku sve do juna, kada se led počinje topiti. Podaci do kojih budu došli značajni su za određivanje klimatskih kretanja u budućnosti.

„Mladi“, tanki led je lakši, pa je i pokretniji. Stare debele, teške sante leda su opstajale u području Arktika. Vrlo je izvjesno da će se novostvorene ponašati drugačije. Vrlo je moguće da će taj led naći put i prema toplijim morima, što će uveliko utjecati, ne samo na klimu, nego i na disbalans u uobičajenim ekološkim lancima života.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG