Dostupni linkovi

logo-print

Nepostojeći Romi: Život bez rodnog lista


Romsko naselje, Bišće Polje kod Mostara

Romsko naselje, Bišće Polje kod Mostara

Prema procjenama domaćih i međunarodnih organizacija, u Bosni i Hercegovini živi više od 4.000 djece romske nacionalne manjine koja nikada nisu upisana u matične knjige rođenih. To znači da ta djeca pravno ne postoje. U zvaničnim knjigama nemaju imena i prezimena, niti bilo koje drugo pravo, kao što su zdravstveno osiguranje, dječiji doplatak itd. Imigracije koje su uslijedile tokom i nakon rata, te rađanje djece u kućama najčešći su razlozi zbog kojih mnogi, sada već odrasli ljudi nemaju rodne listove.

Raza Mučišta ima 23 godine. Majka je dvoje malodobne djece. Rođena je u Italiji i u proteklih nešto više od dvije decenije nije se upisala u matične knjige. Rodne listove nemaju ni njena djeca. Kaže kako ju je to spriječavalo u svemu:

„Ni da putujemo, ni dječiji dodatak ne mogu dobiti. Jesam ja nju upisivala, ali nema matični broj, nema mojih podataka, nema ništa. Nemam ni zdravstveno osiguranje - pa baš kao da ne postojimo. Kad vodim malu na vakciju ili na kontrolu, jedva je primaju. I kažu: ’Što ne ideš da vadiš knjižicu, što ovo, što ono?’ I onda kažu: ’Vi lijeni, vi ono’, tako da onda ne mogu da vodim redovno djecu na vakcinu“, kaže Raza Mučišta.

Razin otac Hajrulah, pored nje, ima još 16 djece. Na pitanje zašto ih nije upisao tokom tridesetoodnevne redovne procedure, Hajrulah odgovara:

„Zato što su oni bili rođeni u Italiji. Kad sam se vratio strefio me rat, ovo, ono. Onda morao sam kod starog da idem u Kosovo, živio sam 10 godina. Trudio sam i tamo da upišem, nisam mogao. Onda uhvatio me rat i tamo. I tako, toliko vreme sam bio u problemima“, priča Hajrulah.

U porodici Mučišta živi još četvoro djece koja nemaju rodne listove:

„Četvero neupisanih koji su rođeni kod kuće - i sad trebaju kao svedoci, ovo, ono. Imam oko sedam unučadi neupisanih. Stvarno godinama očekujem ove probleme da rešavam zbog dokumentacije“, dodaje Hajrulah.

Ferdija Abazi ima 29 godina. Rođen je u Sarajevu. Roditelji su ga upisali u matične knjige odmah, međutim, njegova supruga nije upisana. Roditelji su četvoro djece, koja također nisu evidentirana u matičnim uredima:

„Moja supruga nema nikakve dokumente. Rođena je u Sarajevu, ali roditelji je nisu na vrijeme prijavili. Ja bih zamolio da što prije završim papire za ženu, da je prijavimo, da se vjenčam što prije - i da možemo na more“, kaže Ferdija Abazi.

Pristup ostalim pravima

Nerijetko se dešava da u matičnim knjigama nisu evidentirane i po tri generacije iz jedne romske porodice. Stoga, da bi djeca bila upisana, mora se utvrditi pravni identitet roditelja, pa njihovih roditelja.

Prema iskustvu udruženja Vaša prava BiH, koje od 2008. godine radi na upisu Roma u matične knjige, najčešće se utvrdi da je jedno od roditelja rođeno, naprimjer, u Hrvatskoj, drugo u Srbiji ili Kosovu, a da su baba i deda iz Crne Gore ili Makedonije.

Do sada su evidentirali preko 4.500 Roma kojima je bila potrebna pravna pomoć s ciljem upisa u matične knjige. To im, prema riječima izvršnog direktora udruženja Emira Prcanovića, omogućava korištenje drugih prava:

„Djeca faktički pravno ne postoje ukoliko nisu upisana, a to za posljedicu ima pristup mnogim drugim pravima - pravo na obrazovanje, odnosno pravo redovnog upisa za škole. Majke prvi put imaju mogućnost da podnesu zahtjev i da dobiju nekakav vid socijalne podrške, odnosno dječiji dodatak, i sve ono što ima pripada - počev od ovoga osnovnog prava na zdravstveno osiguranje. Za odrasle smo omogućili prvi put i pristup tržištu rada, odnosno izdavanju radnih knjižica i evidentiranju na tržištu rada u BiH“, pojašnjava Prcanović.

Najveću ulogu u rješavanju pomenutih slučajeva imaju međunarodne organizcije u BiH. UNHCR od 2008. godine aktivno radi na ovom problem. Do sada je završeno 1.466 procedura za 875 ljudi. Od toga 345 je bilo naknadnih upisa u matične knjige.

“Većina takozvanih nevidljivih osoba su Romi. Oni nemaju dva osnovna dokumenta kojima mogu dokazati da su građani neke države. Naime, nemaju rodne listove i uvjerenja o državljanstvu. Prošle godine UNHCR je posjetio 256 romskih zajednica u državi kako bi se identifikovale osobe koje nisu upisane u matične knjige. Evidentirali smo ih 427, a do kraja godine mislim da ćemo uspjeti da ih identifikujemo sve”, navodi predstavnik UNHCR-a za BiH Anderw Mayne.

Na upis u matične knjige čeka još oko 400 osoba, uglavnom maloljetnika. U BiH problem bezimene djece godinama je ignorisan, a problem upisa u matične knjige rođenih imaju samo još Indija, Pakistan, Afrika i Južna Amerika.

XS
SM
MD
LG