Nakon šest godina promovisanja priključenja Crne Gore NATO savezu, Vladimir Gašparič, ambasador Slovenije je ocjenio da Crnoj Gori nedostaje plan promocije o NATO savezu, te da bez toga će biti teško računati na visoku javnu podršku članstvu toj organizaciji.
Da li je problem u komunikacionoj strategiji ili sprovođenju dosadašnjih planova promocije NATO u Crnoj Gori i šta treba mijenjati kako bi se povećala podrška ulasku Crne Gore u NATO?
Poruka ambasadora Slovenije Vladimira Gašpariča da Crna Gora teško može računati na visoku javnu podršku za članstvo u NATO jer nedostaje plan promocije ideje o priključenju Crne Gore sjeverno atlantskoj alijansi, predstavlja jedan vid glasnog upozorenja državi i Vladi Crne Gore, smatra Aleksandar Dedović direktor Alfa Centra. Ukoliko ne bude većinske podrške javnosti, Crna Gora neće biti članica NATO.
Zbog toga je potrebno promjeniti komunikacionu strategiju za informisanje javnosti o NATO integracijama, kaže Dedović.
"Smatramo da je došlo vrijeme da i oni koji su čvrsto vjerovali da je članstvo u NATO za Crnu Goru dobro, korisno i da je to potreba našeg društva i naše zajednice postepeno dolaze u konfuziju i postepeno njihov jasan stav za prelazi u dileme – da li je članstvo u NATO potrebno Crnoj Gori. I dalje smatramo da je članstvo u NATO jasan i glavni spoljnopolitički prioritet Crne Gore", istakao je on.
Strategija promocije članstva Crne Gore u NATO savezu koji je formirala Vlada, sprovodi se već šest godina i prema mišljenju naših sagovornika potrebno je promjeniti, jer nema rezultata na povećanju broja građana koji su za punopravno članstvo države u NATO.
"U Crnoj Gori mora doći do promjene komunikacione strategije. Ja sam siguran da će vrlo brzo doći do promjene iste jer će se morati angažovati ljudi koji poznaju tu oblast, mora se uključiti jedan širok spektar ljudi, ne smije taj posao nikako biti tehničkog karakter, rezervisan isključivo za određene strukture već cijeli proces treba spustiti na nivo običnih građana, uključiti te građane", ističe generalni Sekretar euroatlantskog saveza u Crnoj Gori Savo Kentera.
Sva istraživanja javnog mnjenja su pokazala da se podrška pristupanja Crne Gore NATO savezu kreće između 32 i 37 posto, da je oko 35 posto javnosti protiv učlanjenja u NATO, a da 25 procenata građana nema stav o tom pitanju.
Dio argumenata za pristupanje NATO Savezu i argumente protiv pristupanja alijansi navodi novinar "Vijesti" zadužena za oblast odbranu i bezbjednost Dušica Tomović.
"Na kraju krajeva ipak najveća korist za crnogorsko društvo je jedan sigurniji, zaokruženiji sistem bezbjednosti. Uz to je naravno vezan i argument da je Crna Gora previše mala da bi samostalno razvijala sisteme odbrane i bezbjednosti, kao na primjer kontrolu vazdušnog prostora, kontrolu mora gdje je i u samom NATO-u tendencija među članicama i osnivačima te alijanse da države samostalno ne razvijaju skupe sisteme. Na drugoj strani, upravo taj argument protivnici NATO najviše koriste u svojim javnim nastupima da Crna Gora gubi dio suvereniteta i nezavisnosti", navodi Tomović.
Koliko su građani u prethodnih šest godina bili informisani o prednostima ili manama priključenja NATO savezu ili su zbunjeni u anketi Lele Šćepanović:
Da li je problem u komunikacionoj strategiji ili sprovođenju dosadašnjih planova promocije NATO u Crnoj Gori i šta treba mijenjati kako bi se povećala podrška ulasku Crne Gore u NATO?
Poruka ambasadora Slovenije Vladimira Gašpariča da Crna Gora teško može računati na visoku javnu podršku za članstvo u NATO jer nedostaje plan promocije ideje o priključenju Crne Gore sjeverno atlantskoj alijansi, predstavlja jedan vid glasnog upozorenja državi i Vladi Crne Gore, smatra Aleksandar Dedović direktor Alfa Centra. Ukoliko ne bude većinske podrške javnosti, Crna Gora neće biti članica NATO.
Zbog toga je potrebno promjeniti komunikacionu strategiju za informisanje javnosti o NATO integracijama, kaže Dedović.
"Smatramo da je došlo vrijeme da i oni koji su čvrsto vjerovali da je članstvo u NATO za Crnu Goru dobro, korisno i da je to potreba našeg društva i naše zajednice postepeno dolaze u konfuziju i postepeno njihov jasan stav za prelazi u dileme – da li je članstvo u NATO potrebno Crnoj Gori. I dalje smatramo da je članstvo u NATO jasan i glavni spoljnopolitički prioritet Crne Gore", istakao je on.
Strategija promocije članstva Crne Gore u NATO savezu koji je formirala Vlada, sprovodi se već šest godina i prema mišljenju naših sagovornika potrebno je promjeniti, jer nema rezultata na povećanju broja građana koji su za punopravno članstvo države u NATO.
"U Crnoj Gori mora doći do promjene komunikacione strategije. Ja sam siguran da će vrlo brzo doći do promjene iste jer će se morati angažovati ljudi koji poznaju tu oblast, mora se uključiti jedan širok spektar ljudi, ne smije taj posao nikako biti tehničkog karakter, rezervisan isključivo za određene strukture već cijeli proces treba spustiti na nivo običnih građana, uključiti te građane", ističe generalni Sekretar euroatlantskog saveza u Crnoj Gori Savo Kentera.
Sva istraživanja javnog mnjenja su pokazala da se podrška pristupanja Crne Gore NATO savezu kreće između 32 i 37 posto, da je oko 35 posto javnosti protiv učlanjenja u NATO, a da 25 procenata građana nema stav o tom pitanju.
Dio argumenata za pristupanje NATO Savezu i argumente protiv pristupanja alijansi navodi novinar "Vijesti" zadužena za oblast odbranu i bezbjednost Dušica Tomović.
"Na kraju krajeva ipak najveća korist za crnogorsko društvo je jedan sigurniji, zaokruženiji sistem bezbjednosti. Uz to je naravno vezan i argument da je Crna Gora previše mala da bi samostalno razvijala sisteme odbrane i bezbjednosti, kao na primjer kontrolu vazdušnog prostora, kontrolu mora gdje je i u samom NATO-u tendencija među članicama i osnivačima te alijanse da države samostalno ne razvijaju skupe sisteme. Na drugoj strani, upravo taj argument protivnici NATO najviše koriste u svojim javnim nastupima da Crna Gora gubi dio suvereniteta i nezavisnosti", navodi Tomović.
Koliko su građani u prethodnih šest godina bili informisani o prednostima ili manama priključenja NATO savezu ili su zbunjeni u anketi Lele Šćepanović:
