Dostupni linkovi

logo-print

Nema bošnjački jezik, ima narod


Nastava na bosanskom jeziku počela 2013. u Novom Pazaru

Nastava na bosanskom jeziku počela 2013. u Novom Pazaru

U Srbiji je od pre deset godina bosanski jeziku službenoj upotrebi. Međutim, još traju polemike da li bosanski jezik lingvistički postoji ili je ispravno bošnjački jezik. Oglasio se i Odbor za standardizaciju srpskog jezika Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU), koji smatra da ovaj jezik odgovara terminu bosanski narod, a takav narod ne postoji, dok bi bošnjački jezik odgovarao nazivu bošnjački narod.

Pošto bosanski jezik odgovara terminu bosanski narod koji ne postoji, kako se navodi u obrazloženju SANU, u srpskom jeziku jedino je moguć jezik Bošnjaka zvati bošnjačkim jezikom, koji je varijanta srpskog jezika.

Odbor za standardizaciju srpskog jezika smatra da bošnjački, posebno pod imenom bosanski jezik, ligvinstički ne postoji, pa prema tome nema ni osnova za nastavu i udžbenike na ovom jeziku kao ni posebne sudske tumače.

Potpredsednik Bošnjačkog nacionalnog veća (BNV) Esad Džudžo mišljenja je da su Bošnjaci oduvek svoj jezik zvali bosanski.

„Rodni list bosanskog jezika je jedan od najstarijih dokumenata kod južnosloveskih naroda, a to je Povelja Kulina bana koja je potpisana 29. avgusta 1189 godine. Tako da preporuka Odbora SANU nije obavezujuća za državne organe, ali oni imaju i pravo da iznose svoje mišljenje. Ali ni na koji način nemaju pravo ni po domaćim ni po međunarodnim standardima, da se mješaju u standard, normu i ime, jezika drugog naroda. Na jeziku Bošnjaka, naš jezik se naziva bosanski, a na srpskom može da se zove i bošnjački", objašnjava Džudžo.

Esad Džudžo

Esad Džudžo

„Smiješno je obrazoloženje da nije potrebna nastava na bosanskom, da nisu potrebni udžbenici, da nisu potrebni sudski tumači. Jednom stečeno pravo nikada nemožete ukinuti. Na lingvističkom, kulturološkim nivou, stručnjaci mogu raspravljati, ali rasprava u pravnom smislu zaista izgleda smiješna“, kaže on.

Kada su u pitanju sudski tumači, Viši sud u Novom Pazaru dobio je tri, a Viši sud u Užicu dva sudska tumača za bosanski jezik.

Milorad Bejatović do imenovanja novih tumača bio je jedini sudski tumač za bosanski jezik i za RSE je rekao da je poenta angažovanja tumača od strane građana odlaganje sudskog procesa, ali kada stranke shvate kojim se troškovima izlažu odustaju.

“Nigde me do sada stranaka nije zvala dva puta. Prihvate, daju izjavu na sudu da im ne treba prevodilac, da se razumeju. Priznaju ljudi da je u pitanju zastarevanje slučaja. Nema nesporazuma, nema nerazumevanja. Nema bošnjački jezik, ima narod. Ima bosanski jezik, ima pravopis, ima sve. I to se mora poštovati“, komentariše Bejatović.

Zadiranje u elementarna prava

Profesorica jugoslovenske književnosti i srpskohrvatskog jezika Zibija Šarenkapić iz Novog Pazara ističe da je nauka odavno iznela svoj stav, da nikakve odluke SANU ne mogu izmeniti stvarnost, ali da je suština svega da li se u Srbiji poštuju prava manjina ili ne i da je SANU iznela politički, ne naučni i ne lingvistički stav.

Zibija Šarenkapić

Zibija Šarenkapić

"Nauka o jeziku se po ovom pitanju davno izjasnila i govori o južnoslovenskim jezicima i prepoznaje samo istočnu i zapadnu varijantu tog nekad zvanog srpskohrvatskog jezika. SANU nema prostora da iznosi da li postoji jedan jezik, jer se time zadire u elementarna prava nacionalne manjine“, ocenjuje profesorica Šarenkapić.

Jezik je vrlo pogodan za političku manipulaciju, pa je i odluka SANU politička, rekao je za RSE profesor srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti Sead Biberović iz Novog Pazara, jer ona neće doprineti boljim odnosima izmedju Srba i Bošnjaka u Srbiji, a sigurno ni u BiH.

„Čini mi se da opet neki pojenici ili neki krugovi u SANU u ovom trenutku vide priliku za sebe, da opet zauzmu, moram da kažem nečasno mesto, koje su imali tokom 90-tih godina, kada su zdušno podržavali raznorazne ratne pohode, naročito raznih paravojnih formacija i svojim istupima u javnosti, dobrano huškali na rat i ratne zločine", smatra Biberović.

U osnovnim i srednjim školma još uvek se formiraju odeljenja na bosanskom jeziku. U prošloj godini, prema rečima Esada Džudža, nastavu na bosanskom jezikiku je pohađalo je 8.343 učenika, a ove godine očekuje se još oko 3.000 učenika. Bošnjačko nacionalno vijeće je pozvalo roditelje da se do kraja septembra izjasne na kom jeziku žele da im deca pohađaju nastavu.

Nazim Halilović iz Tutina, čije dete pohađa nastavu na bosanskom, kaže da će generacije mnogo više poštovati državu koja im je omogućila školovanje na svom jeziku.

„Moja ćerka ove godine je šesti razred. Oseća se tako zadovoljno kada može da recituje pjesme na svom maternjem jeziku, kada može da govori na svom maternjem jeziku. U njenom odeljenju drugarice i drugari koji su prošle godine pohadjali nastavu na bosanskom su oduševljeni oni mnogo više pokušavaju da vole i poštuju državu koja im je ovo omogućila“, kaže Halilović.

  • 16x9 Image

    Danica Gudurić

    Novinarstvom počela da se bavi slučajno, u RTB Boru i ostala verna novinarskoj profesiji više od dve decenije. Od 2003. godine dopisnica RSE. Dobitnica više nagrada za reportažu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG