Dostupni linkovi

logo-print

Napredak u izvozu uprkos neadekvatnoj promociji bh. proizvoda


Kobasice, ilustrativna fotografija

Kobasice, ilustrativna fotografija

Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2015. smanjen je za 5,24 odsto u odnosu na isti period prošle godine i iznosio je 3,26 milijardi maraka.

Istovremeno, ukupan izvoz bilježi rast od 4,4 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, na šta je prije svega uticao izvoz mesa u Tursku.

Analitičari ističu da bi se ovaj trend mogao nastaviti ukoliko bh. vlasti obrate više pažnju na sektor poljoprivrede, jer u industriji uglavnom izvozimo sirovine i poluproizvode.

Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH za prvih šest mjeseci 2015. godine, iznosio je 12 milijardi maraka, što je za 189 miliona ili 1,6 odsto više nego u istom periodu 2014.

Za prvih pola godine uvezena je roba u vrijednosti od 7,6 milijardi maraka, što je približno isti iznos kao prošle godine, stim da je ukupan izvoz zabilježio rast od 4,4 odsto i iznosi je 4,38 milijardi maraka. Tako je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 57,3 odsto, što je za 2,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Mirko Šarović

Mirko Šarović

"Proizvodi koji su najviše omogućili rast izvoza u ovoj godini je goveđe meso, svježe i rashlađeno, kao i termički obrađeno meso, posebno u Tursku, što je naša ključna izvozna destinacija. Neki proizvodi iz metalske industrije, ali i izvoz koksa, mrkog uglja, treseta, ali i izvoz poljoprivrednih proizvoda uz standardno dobar rezultat industrije namještaja i namjenske industrije", kaže Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Da je porast izvoza mesa u Tursku najviše uticao na smanjenje deficita pokazuju i podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

"U Tursku u prošloj godini smo izvezli 141 milion maraka a ove godine 232 miliona, ili skoro 82 miliona više u odnosu na prošlu godinu, ili 64 odsto, naš izvoz je bio veći", kaže Momir Tošić, direktor Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.

Poljoprivrednici međutim ne očekuju barem za sada značajniji porast izvoza mesa, jer su kapaciteti domaćih proizvođača limitirani, a većina grla koja se uvoze iz zemalja okruženja, te Češke i Rumunije, uglavnom su muzna grla. Ipak, prostora za povećanje kapaciteta ima, smatra Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, koji kaže da treba razmišljati o planskom organizovanju ove vrste proizvodnje.

"Trebalo bi na neki način odrediti nekakve stimulacije kako bi se farmeri koji imaju muzna grla opredjelili za kombinovani tip poput simentalskog govečeta koje služi i za proizvodnju mesa i mlijeka, a sadašnje farme muznih krava najviše imaju holštajn rasu koja je, prevashodno, mliječna", smatra Marinković

Iako je ukupan izvoz mesa i mesnih prerađevina porastao za 62 odsto, a voća i povrća i njihovih proizvoda za 30 odsto, te žitarica, zrnevlja i bilja za 16 odsto, problem i dalje ostaje izvoz poluproizvoda i sirovina u industriji.

"Mi u našem izvozu i dalje konstatno izvozimo sjedala, aluminij u sirovom stanju, obuću sa vanjskim đonovima, drvo obrađeno po dužini i električnu energiju i to su sve proizvodi koji nam ne daju za pravo da imamo veliku finalizaciju i to je ono što će sigurno i dalje opterećivati našu privredu", mišljenja je Tošić.

Ekonomista Siniša Pepić tvrdi da država mora pomoći industriji u osposobljavanju pogona za finalnu proizvodnju, ali isto tako i u promociji bh. proizvoda na stranom tržištu, što sada ne radi, i to je razlog što osim poljoprivrede izvozimo samo sirovine i poluproizvode.

Evro, ilustrativna fotografija

Evro, ilustrativna fotografija

"Moramo biti svjesni da naše robe i finalni proizvodi ili se za njih ne zna ili nisu konkurentni na međunarodnom tržištu. Ono gdje naši proizvodi nisu konkurentni država može sa odgovarajućim subvencijama pojedinim izvoznim granama da omogući našim proizvođačima da investicijama modernizuju pogone da postanu konkurentni. Ali, kad je u pitanju promocija naših proizvođača, odnosno pronalaženje poslovnih partnera, tu treba primjeniti modele razvijenih država koje imaju pri ministarstvu vanjskih poslova čitava odjeljenja koja su isključivo servis privrednim subjektima koji žele da posluju van zemlje", smatra Pepić.

Sa druge strane, ministar Šarović do kraja godine ne očekuje značajniji rast uvoza, ukoliko ne dođe do nekih ne predviđenih okolnosti, ali je uvjeren u dalji rast izvoza.

"Posebno ako imamo u vidu da se očekuje dalji napredak u izvozu u poljoprivrednom sektoru, posebno mlijeka i mliječnih proizvoda, jer smo od skoro dobili EU izvozni broj. Očekujem i dalji rast izvoza u industriji namještaja i u namjenskoj industriji, prije svega tekstilnoj i obućarskoj industriji, i standardno kada je u pitanju ruda i ugalj", ističe Šarović.

Ono što može da zabrinjava je zatvaranje granica Mađarske i Hrvatske prema Srbiji zbog izbjegličke krize, što se prema mišljenju Tošića može negativno odraziti na bh. izvoz.

"Vidimo koliko to već izaziva štete posebno u saobraćaju kada je riječ o našoj komunikaciji i izvozu zemalja CEFTA-e i ono što nas posebno brine da bi se to upravo moglo da prelije i prema našim graničnim prelazima, posebno u transportu i prevozu roba, jer zastoj od nekoliko dana je veliki a kamoli da se to produži na desetine dana", zaključuje Tošić.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG