U Mostaru je ovih dana, na posebnoj svečanosti, dodijeljena novinarska nagrada “Srđan Aleksić”. Riječ je o nagradi koju je ustanovilo nekoliko nevladinih organizacija u čast Srđana Aleksića, mladića iz Trebinja, koji je početkom 1993. godine ubijen, jer je pokušao zaštititi sugrađanina bošnjačke nacionalnosti, Alena Glavovića.
Nagrada “Srđan Aleksić” dodjeljuje se inače za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginaliziranim i ranjivim grupama u bh. društvu i za razvoj društveno odgovornog novinarstva, a u okviru USAID-ovog projekta PRO-Budućnost.
Borci za ljudska prava ističu kako su novinari i mediji, poput onih koji su dobitnici nagrade “Srđan Aleksić”, izuzeci i rijetkost u društvima većine zemalja bivše Jugoslavije, u kojima su suživot i briga o marginaliziranim grupama vijest, a ne svakodnevna pojava.
Građani Bosne i Hercegovine su osiromašeni, obespravljeni i žive u agoniji, smatra Amra Kazić, iz Ureda ombudsmana BiH u Mostaru. Kazić ističe kako se u bh. javnosti ne pridaje pažnja problemima takozvanog običnog čovjeka, te da u Bosni i Hercegovini nedostaje respekt prema pravim ljudskim kvalitetima.
"Zato svi oni koji se bore cijelim svojim bićem za bržu normalizaciju stanja u našoj državi, u pravilu budu usamljeni i izolirani, te umjesto satisfakcije dobiju sankciju“, kaže Kazić.
Ipak, takvih osoba ima i to su, vjeruju u nevladinom sektoru, rijetki među medijskim radnicima, koji pišu o onima o kojima se u bh. medijima uglavnom ne piše – marginaliziranim grupama, poput manjina, pripadnika LGBT-populacije i slično. Neki od tih pojedinaca dobili su nagradu “Srđan Aleksić” upravo zbog izvještavanja o ranjivim grupama u bh. društvu.
"To su novinari koji su se posvetili rasvjetljavanju realnih egzistencijalnih problema malih ljudi u našoj državi, pripadnika raznih marginaliziranih, ranjivih grupa građana, a koji se najčešće stavljaju pod tepih“, navodi Kazić.
Direktorica USAID-ovog projekta “PRO-Budućnost”, u okviru kojeg se dodjeljuje novinarska nagrada “Srđan Aleksić”, Majda Behrem Stojanov podsjeća da su novinari bitan faktor u kreiranju javnog mnijenja i često u današnje vrijeme posežu za senzacionalnim vijestima, koje nisu u skladu sa osnovnim principima i vrijednostima struke.
Dodaje da projekat “PRO-Budućnost” zato posebnu pažnju posvećuje radu s medijima, na njihovom senzibiliziranju ka temama koje se tiču prava najmarginaliziranijih grupa, prava manjina, te povećanja nivoa povjerenja među građanima BiH.
"U biti, novinarska nagrada 'Srđan Aleksić' objedinjuje sve to. Na neki način, ona je nagrada za ono istinsko, pravo novinarstvo, za borbu za ravnopravnije, pravednije i bolje bh. društvo“, kaže Behrem Stojanov.
Zato se nerijetko može čuti da su mediji u BiH samo slika stanja bh. društva. Dobitnica prve nagrade “Srđan Aleksić” za profesionalno izvještavanje, novinarka internet-portala Al Jazeere Balkans, Snježana Mulić Softić navodi primjer većine online medija, koji su karakteristični po tome što se njihova čitanost mjeri po broju otvaranja tekstova.
"Najviše se otvaraju upravo takvi tekstovi koji donose neke senzacionalne vijesti, a one su obično neprovjerene, obično su van pameti, o nekim tamo ljudima i grupama koje bi u normalnom svijetu trebale biti marginalne. Mislim da je ta trka za tim klikovima, za tim lajkovima, za tom 'čitanosti', koja opet, na kraju krajeva donosi novac, zato što svi ovi koji se reklamiraju traže medij koji ima kao 'najveću čitanost', a ne koji je najkvalitetniji, koji ima najkvalitetnije tekstove – sve je to uzrokovalo da se više žuri i žudi za takvom načinu pisanja“, objašnjava Mulić Softić.
Nasuprot tome, Snježana Mulić Softić kaže kako svojim pisanjem želi onima koji odlučuju ukazati na postojanje marginaliziranih grupa. Tako je, kaže, na nju veliki utisak ostavila priča o jednoj romskoj porodici iz sela kod Kaknja, od 13 članova, koji žive potpuno izolirano i isključeno iz društva.
"Ta djeca ne znaju da postoje države, ne znaju da postoji ostatak svijeta. Jedna od tih djevojčica, ima dvanaest, trinaest godina, čula je od svog daidže da postoji Hrvatska, ali ona baš i ne shvata šta je to Hrvatska“, kaže Mulić Softić.
Novinari, ističe ona, trebaju biti korektiv u društvu i trebali bi biti profesionalni, a ne senzacionalni. Međutim, dodaje, odgaja se generacija novih novinara koji misle da je novinarstvo napisati da je neka pjevačica uradila neki skandal.
"Mislim da je prava uloga novinara ta da u društvu, pogotovo ovakvom, u kakvom mi živimo, ne samo u Bosni nego u čitavoj regiji, da oni ukazuju na devijacije u društvu, da budu taj korektiv društva, jer nažalost, mi živimo u takvim društvima gdje je strašna hegemonija nacionalnih grupa koje su zapravo toliko slijepe da uopće ne vide šta se dešava okolo“, ističe.
Stoga, dobitnica treće nagrade, novinarka televizije N1, Anđelka Marković, koja je priznanje dobila zbog priloga o djeci iz Jajca što su se suprotstavila etničkim podjelama u školama, naglašava:
"Mislim da u medijima ubuduće treba da bude više priča koje promovišu suživot, jer je to način da nam to postane normalna pojava u Bosni i Hercegovini, a ne vijest.“
Drugonagrađena, novinarka Vanja Stokić, sa portala Etrafika.net iz Banja Luke, autorica serije video-priloga o položaju LGBT-populacije, dodaje:
"Velika je čast dobiti bilo šta što nosi ime Srđana Aleksića, a ova nagrada meni je još značajnija jer sam ja sav svoj rad preusmjerila u izvještavanje o ljudskim pravima i marginalizovanim grupama, tako da mi je ovo dobar signal i podsticaj za dalji rad.“
Inače, novinarsku nagradu "Srđan Aleksić" ustanovili su 2010. godine nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banja Luka, Fondacija Cure iz Sarajeva i Udruženje mladih novinara Republike Srpske, a nagrada je 2013. godine postala dio Mreže za izgradnju mira BiH.
Facebook Forum