Dostupni linkovi

logo-print

Mostar: Nasilje u školama, djeca i roditelji prepušteni sami sebi


Srednja mašinsko-saobraćajnu škola

Srednja mašinsko-saobraćajnu škola

Vijesti o nasilju u i ispred škola u Bosni i Hercegovini, odnosno huliganstvu i vršnjačkom nasilju, sve više pune novinske stupce i emisije elektronskih medija u BiH.

Posljednjih nekoliko slučajeva desilo se u Mostaru, gdje je početkom sedmice grupa maskiranih napadača, ispred jedne srednje škole u kojoj se nastava odvija odvojeno na hrvatskom i bosanskom jeziku, povrijedila pet učenika.

Iako zvaničnici uvjeravaju u suprotno, javnost strahuje da ti najnoviji incidenti nasilja pred i u vezi sa školama imaju i dozu sukoba na nacionalnom osnovu, što je u i danas podijeljenom Mostaru bio čest slučaj ranijih godina.

Ipak, upućeni tvrde kako je suština problema u poremećenim društvenim vrijednostima i nebrizi o djeci, čiji su roditelji preokupirani borbom za puko preživljavanje.

Mostarska policija je posljednjih dana, nakon incidenta pred Srednjom mašinsko-saobraćajnom školom, privela jednu osobu, a za još četiri lica se traga, saznali smo iz izvora bliskih Ministarstvu unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona sa sjedištem u Mostaru.

Iako je riječ o školi u kojoj nastavu učenici odvojeno pohađaju na hrvatskom i bosanskom jeziku, ministar unutrašnjih poslova HN kantona, Slađan Bevanda, incident je ovako okarakterizirao:

Slađan Bevanda, foto: Mirsad Behram

Slađan Bevanda, foto: Mirsad Behram

„Mislim da je to huliganstvo, koje svakako nije dobrodošlo nigdje, ali se dešava u svim sredinama BiH, pa i u svijetu, nažalost“.

Da su stvari otišle predaleko, svjedoče i slična iskustva s kojima se policija do sada susretala.

„Policija će učiniti sve da takve incidente spriječi, mada je – znamo – dosta teško to spriječiti, jer se takvi događaji čak često i dogovore, kao tuče dogovorene, što je jako ružno“, rekao je za RSE ministar Bevanda.

Ministar obrazovanja HNK Zlatko Hadžiomerović je već posjetio Srednju mašinsko-saobraćajnu školu, odakle je nakon incidenta od ponedjeljka jedan učenik hospitaliziran, dok je jedan zadobio posjekotine u predjelu glave, kako je saopćeno iz Ministarstva.

„Ja ne bih želio da se to predstavi kao nacionalni problem ili međunacionalni sukob. Ovdje se radi o jednom čistom huliganstvu, jednom napadu, divljačkom napadu, maskiranih osoba na učenike“, kazao je ministar Hadžiomerović.

Ipak, bio međunacionalni sukob ili ne, javnost je sve zabrinutija zbog učestalih incidenata među učenicima. Evo šta su nam neki od građanki i građana Mostara izjavili:

„Kad čovjek vidi šta se sve dešava po školama, ne preostaje ništa drugo nego da svoje dijete šalje u školu u pratnji policajca.“

„Strah me je. Sigurno me je strah, kad negdje odu u školu, šta će im se desiti. Prije smo to gledali negdje na Haarlemu, negdje u Americi i nama je to bilo: 'hajde, vidjeli smo'. Sad se to dešava u našoj ulici i u našoj školi.“

„Vidim da su se dosta i NVO uključile u to, samo, opet, ne znam koliko pomaže djeci, s obzirom da, opet, djeca ne smiju kući roditeljima o tome da pričaju, to u sebi trpe.“

Upozorenja sindikata

Predsjednica Sindikata Srednjeg i visokog obrazovanja HNK Edina Čomić smatra da uzroke problema treba tražiti i u stanju u kojem se nalazi školstvo.

Kemal Đono, Omer Spaho, Husein Špago i Edina Čomić, foto: Mirsad Behram

Kemal Đono, Omer Spaho, Husein Špago i Edina Čomić, foto: Mirsad Behram

„Znači, škola je nezaštićena. Novca za školu nema, za psihologe koji nam trebaju u školama. Novca nema za zaštitu u školama. Znači, za to novca nema. S druge strane, imamo novac za zaštitu političara, za njihova vozila i za sve ostalo“, smatra Čomić.

Osim toga, smatra predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNK Omer Spaho, slabo se radi i na prevenciji vršnjačkog nasilja.

„Mi nastojimo po školama da preventivno djelujemo. Ali, malo uspijevamo, iz razloga što nemamo stručno zastupljenog kadra, nema psihologa, nemamo mnogo toga što fali u školama da bi se moglo preventivno djelovati na tu djecu“, naveo je Spaho.

Da su stvari postavljene kako ne treba, slaže se i predsjednik sindikata policije, Kemal Đono, ukazujući da se u mnogim segmentima, pa i u policiji, vrši pogrešan izbor kadrova.

„Ali ne mogu biti agronomi u policiji pretpostavljeni kriminalistima i pravnicima. To se danas namjerno radi. Danas jedino policijsko zvanje i posao može raditi svak i imati karijeru. Osim onih koji su stručni ljudi, oni rade stručne poslove tamo gdje treba, kad zatreba“, kaže Đono.

Takođe, loša ekonomska situacija, odražava se i na roditelje i na djecu, ističe predsjednik Sindikata osnovnih škola HNK Omer Spaho:

„Ali, po meni, glavni razlog je to što ljudi veoma teško žive i oni su opterećeni da obezbjede egzistenciju toj djeci, da mu može dati ujutro za sendvič ili nešto. Roditelj nema vremena da vodi računa i brigu o tom djetetu, nego su ta djeca prepuštena praktično sama sebi.“

Predsjednica Sindikata Srednjeg i visokog obrazovanja HNK Edina Čomić dodaje:

„Ovakvo društvo, ovakva vlast, uči – nažalost – tu djecu, bez obzira na sva naša upinjanja da ih učimo nečemu drugom, da sila može dobiti nešto kada stupi na snagu, a ne pravda.“

Mostarska policija je već preduzela prve mjere i pojačala prisustvo oko škola. Ministar unutrašnjih poslova Slađan Bevanda nam je kazao:

„Ubuduće, znači, pogotovo za vrijeme blagdana, da obrate veću pozornost na škole, školska dvorišta, da se takvi nemili događaji ne bi ponavljali.“

Kantonalni ministar obrazovanja Zlatko Hadžiomerović dodaje:

„Policija, čini mi se, radi, ja sam nailazio tamo, vidio sam policiju. Dakle, oni će biti tu prisutni i zatražit ću stalnu asistenciju policije u ono vrijeme velikih odmora, među smjenama i po završetku nastave.“

Međutim, čelnik Sindikata policije HNK Kemal Đono upozorava da bez uvođenja sistema nema rješenja „na duge staze“:

„Dakle, mi smo u tom segmentu, stvorili uslove da ćemo stanje sigurnosti – ako nešto brzo ne uradimo, ako ne pritisnu ljudi koji ovdje žive, građani, oni se pitaju, aktuelne vlasti – da se na tom pitanju ozbiljno radi, snositi dugoročne posljedice“, kazao je Đono.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG