Dostupni linkovi

Mladi u Srbiji: U Evropu sa ruskom politikom


Prodaja majica sa likom Vladimira Putina, Beograd, oktobar 2014
Prodaja majica sa likom Vladimira Putina, Beograd, oktobar 2014

Gotovo polovina mladih ljudi u Srbiji volela bi da živi u društvu sa životnim standardom Evropske unije, ali sa ruskim modelom vlasti, pokazuju aktuelna istraživanja javnog mnjenja. Iako dobar deo njih nema ništa protiv usvajanja ruskog zakonodavstva u Srbiji ili otvaranja ruskih vojnih baza, većina mladih bi izabrala da živi u nekoj zapadnoevropskoj zemlji. Istraživali smo šta su uzroci ovako kontradiktornih stavova.

Beograđanka Milica ima 18 godina i učenica je jedne srednje škole. Na pitanje da li bi Srbija trebalo da intenzivira približavanje ka Rusiji ili EU, odgovara nedvosmisleno:

"Ka Rusiji, zato što je po meni to mnogo bolja zemlja, razvijenija i samostalnija, a Evropska unija koristi države koje su u njoj i one moraju da rade sve ono što ona hoće. Te zemlje su bukvalno zavisne od nje."

Stavove naše sagovornice deli 85 posto mladih između 18 i 35 godina, koji smatraju da bi savez sa Rusijom Srbiji doneo veće mogućnosti za zapošljavanje, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Centar za evroatlantske studije, u saradnji sa agencijom IPSOS.

Da bi srpsko-ruski savez doneo političku stabilnost Srbiji veruje 73 posto ispitanka, dok 74 odsto anketiranih smatra da bi savezništvo Beograda i Kremlja imalo pozitivne efekte na dolazak stranih investicija.

Istraživanje je pokazalo i da su mladi ljudi loše ili oskudno informisani o tendencijama u savremenoj Rusiji, kaže Anđa Petković iz Centra za evroatlanske studije.

"Na osnovu pitanja koja smo postavili u istraživanju, vidi se da mladi zaista malo toga znaju o savremenoj Rusiji. Na primer, samo 18 posto njih zna da je Rusija devet godina ratovala u Avganistanu krajem prošlog veka. Kao što ne znaju ništa ili su dosta slabo obavešteni o statusu Krima ili o vojnoj intervenciji Rusije u Siriji", objašnjava Anđa Petković.

Čak 57 posto ljudi odobrava izgradnju ruskih vojnih baza u Srbiji, trećina anketiranih smatra da bi trebalo primeniti rusko zakonodavstvo, a 42 posto mladih podržava implementaciju ruskog političkog sistema.

Ipak zapadni model

Paradoks je, međutim, da čak 70 posto ispitanih bi u izgradnji srpskog društva izabralo "zapadni model". Takav stav ima i Zoran Todorović, 24-godišnji student istorije.

"Mislim da sistem koji vlada u Rusiji nije sistem koji bi Srbija trebalo da primeni. Mi treba da imamo liberalno tržište i demokratski uređenu zemlju, a ne autokratski režim kao što je u Rusiji", napominje naš mladi sagovornik.

Iako su načelno na suprotnim stranama oko približavanja Rusiji, Zoran i Milica imaju slične stavove po pitanju izbora zemlje u kojoj bi živeli kada bi napustili Srbiju.

"Neka evropska zemlja definitivno", kaže Zoran.

"Ne bih u Rusiju, daleko mi je. Možda bih u Grčku", odgovara Milica.

Na našu konstataciju da je Grčka članica EU, ona replicira: "Pa znam, ali to ne može da se bira kad su sve zemlje uglavnom članice EU."

Psiholog i profesor Beogradskog univerziteta u penziji Žarko Korać ocenjuje da su mladi u Srbiji razapeti između dominantnog društvenog stava o Rusiji kao zaštitnici Srbije i prozapadne pop kulture.

Žarko Korać
Žarko Korać

"Vi ne možete da pročitate ni jedan jedini tekst koji bi izložio neki problem ruskog društva kao takvog. Rusija je ovde u medijima prikazuje kao jedno idealno društvo. S druge strane, mladi su prozapadno orijentisani. Čitava supkultura mladih je u izvesnom smislu prozapadna. Oni su, naravno, obrazovani i vide životni standard na Zapadu, gledaju filmove, emisije. I onda oni žive u toj ambivalenciji i izražavaju ono što mi psiholozi zovemo ambivalentnim stavom, što znači da imaju potpuno protivurečne iskaze", kaže Korać.

Deo odgovornosti za tu konfuziju u glavama snosi i vlast koja neretko šalje kontradiktorne signale, smatra Anđa Petković.

"S jedne strane mi smo krenuli na put evropskih integracija, a sa druge ne može se naći nijedna izjava naše vlasti koja bi osudila naglašenu rusku propagandu. Treba pomenuti i sankcije koje su uvedene Rusiji od strane Evropske unije i SAD. Kao kandidat za članstvo u EU, mi bismo morali da uskladimo našu spoljnu politiku sa Evropskom unijom, a to nismo uradili. Mislim da sve to doprinosi takvim stavovima."

Srbija je pod velikim naletom proruske državne propagande koja nailazi na plodno tlo, jer se ovde već godinama forsira antievropski diskurs smatra Žarko Korać.

"Mislim da u Rusiji nema ovoliko slika Putina, letnjih majica sa Putinovim likom, kapa sa ruskim grbom... Kad hodate Knez Mihailovom i centralnim ulicama gradova Srbije imate utisak kao da ste u Rusiji koliko se ovde propagira Putin i Rusija", zaključuje Korać.

XS
SM
MD
LG