Autor: Robert Coalson (Prevela: Ena Stevanović)
Prije dvadeset i pet godina u govoru na Trgu heroja u Budimpešti mladi Viktor Orban je pozvao na slobodne izbore i povlačenje ruskih trupa čime je pokrenut val revolucije u istočnom bloku koji je kulminirao padom Berlinskog zida.
Međutim, iako je Mađarska 1989. godine započela val demokratizacije u Istočnoj Evropi, trenutna situacija u ovoj državi je doista alarmantna.
Mađarska danas, kako kaže profesor filozofije i bivši disident G.M Tamas, nije skrenula s demokratskog puta već je krenula u potpuno drugom smjeru.
"Politički sustav je na mjestu", kaže on. "To su dijelom zakoni, dijelom propisi, dijelom običaji, a dijelom samo pozicije u svim ograncima vlasti- parlamentu, vladi, lokalnoj samoupravi, sudovima, Ustavnom sudu, medijima itd.", navodi.
I Orban je ponovo na čelu, ovaj put kao premijer Mađarske.
Njegova partija Fidesz je došla na vlast 2010. godine tijekom globalne ekonomske krize koja je posebno pogodila Mađarsku. Uz obećanje da će oživjeti ekonomiju ova partija je osvojila ustavnu većinu koju ima i danas. Fidesz se neće morati suočiti sa glasačima sve do izbora 2018. godine.
"Krenuli smo iz podruma Europe i počeli smo sa osvajanjem spratova", rekao je Orban na zasjedanju parlamenta prošlog mjeseca nakon što je Fidesz zabilježio još jednu pobjedu na lokalnim izborima. "Ovo je naša treća pobjeda u nizu, a to je zbog činjenice da smo uspjeli ujediniti naciju i dati ljudima radna mjesta", rekao je Orban.
Fidesz i Orban su, kako kažu kritičari, uspjeli cenzurirati medija i nevladine organizacije, monopolizirati političku moć i zapaliti iskru desničarskog populizma i nacionalizma.Rezultat je represija, stagnacija i strah od nasilja.
Dok desničarski nacionalistički stav Fidesza izaziva zabrinutost, uspon otvoreno fašističke, antisemitske stranke Jobbik koja je danas druga najveća politička stranka u Mađarskoj i jedina masovna alternativa Fideszu izaziva pravu uzbunu.
Mediji na meti
Najbolji uvid u to kakav utjecaj Fidesz ima na medije daje liberalno politička radio postaja Klub radio.
Ova radio postaja se za vrijeme Orbanove vladavine suočava sa mnogim poteškoćama. Za vrijeme vladavine prethodne liberalne vlade, Klub radio je imao čvrste veze sa oglašivačima diljem zemlje. Četiri godine kasnije se može čuti samo u okolici glavnog grada i sveo se na to da mora tražiti donacije od slušatelja kako bi ostao u životu.
Niko nije zatvorio ovu radio postaju. Ali kada su 2011. godine morali obnoviti svoju licencu, vlada je odlučila da ne otvori novi tender, kaže glavni urednik Gyorgy Bolgar, koji vodi popularni talk show. Umjesto toga, licenca je istekla, a Vlada je produžuje svaka dva mjeseca, prisiljavajući ovu postaju na skupi proces prijave što čini nemogućim dugoročno planiranje.
"Svi u Mađarskoj su znali - a isto tako i oglašivači - da je naša budućnost u dvojbi", kaže Bolgar. Čak i velike europske banke i trgovci koji su se ranije oglašavali na Klubradiju su povukle svoje narudžbe iz straha od sukoba sa vladom, kaže Bolgar.
Odbor za zaštitu novinara sa sjedištem u New Yorku je u oktobru poslao izaslanstvo u Mađarsku i došao do istog zaključka: "Deseci novinara govore o restriktivnim mjerama kao što su: suzbijanje samostalnog kritičkog izvještavanja, uključujući i ono putem pravnih i financijskih sredstava, državna regulacija medija, ograničavanje pristupa informacijama i distribucija novca namijenjenog za oglašavanje prijateljskim medijskim kućama."
Šta je sa civilnim društvom?
Veronika Mora iz nevladine organizacije Okotar ima slična iskustva. Ova organizacija se našla pod istragom vlade zbog toga što su drugim mađarskim nevladinim organizacijama distribuirali sredstva iz fondova koji dolaze iz Norveške, Lihtenštajna i Islanda. Među optužbama stoji da se i sama gđa. Mora nalazi u pristranom položaju jer ju je opoziciona Zelena partija predložila za nezavisnog savjetnika u oblasti okoliša.
Ona strahuje da će vlada na kraju zatvoriti Okotar ne zobg njihove navodne pristranosti već zbog toga što će kontrolni ured tvrditi da ova nevladina organizacija nije surađivala sa njima tijekom duge i besmislene istrage.
Spor oko raspodjele fondova je dio većeg sukoba koji se tiče raspodjele zapadnih sredstava mađarskim nevladinim organizacijama. Fidesz time želi poslati poruku:
"Ovo je dobar način da se pošalje snažna poruka svim mađarskim nevladinim organizacijama da ne smiju previše pričati niti kritizirati vladu i njenu politiku", kaže Mora.
Mora primjećuje da je Orban u svom zloglasnom govoru u julu izrazio namjeru da "izgradi novu neliberalnu državu na nacionalnim temeljima. U istom govoru on je spomenuo mogućnost da nevladine organizacije djeluju kao strani agenti", što izrazito podjeća na rusku retoriku tijekom okupacije.
Zbog ovog i sličnih govora Orban se našao na udaru zapadnih zemalja i unatoč tome što je Mađarska članica Evropske unije i NATO-a. Nijedan visoki zapadni zvaničnik se ne želi sastati sa Orbanom a Sjedinjene Države su nedavno uvele vize za najmanje šest trenutnih i bivših zvaničnika zbog navodne korupcije.
Ne izdvajajte nas
Orbanov glasnogovornik Zoltan Kovacs kaže da su optužbe protiv Budimpešte "politički motivirane". On tvrdi da se Mađarska "čvrsto drži europskih i NATO vrijednosti", ali da istovremeno žele "ostvariti nacionalne interese, koliko god je to moguće".
"Ako se osvrnete na odluke vlade u protekle četiri godine vidjeti ćete da nikada nismo prešli granice europskih vrijednosti ili vrijednosti koje je postavio NATO", kaže on.
Kovacs kaže da je Orban naveo Putinovu Rusiju kao "ekonomski model" i dodaje da su mnoge države zabrinute zbog aktivnosti nevladinih organizacija.
Stoga Mađarska ne bi trebala biti izdvojena zbog "rada određenih nevladinih organizacija, što je vrlo mali segment civilnog društva jer se radi samo o kritici, o brizi i jer je to problem i u ostalim dijelovima svijeta", kaže Kovacs. "U ovoj državi djeluje preko 80 hiljada civilnih organizacija, a mi imamo rasprave sa njih 13", dodaje.
On okrivljuje razočaranje Mađara "liberalnim vladama" za uspon partije Jobbik i kaže da Jobbik nije ništa više zabrinjavajući nego krajnje desne partije koje postoje i u drugim državama Europske unije, kao što je Švedska.
Fideszom glavni prioritet i dalje ostaje "uspjeh Mađarske, Mađarska kao država i Mađari kao narod", kaže Kovacs. "Jedinstvo je nešto što je ova vlada i ova partija uspjela postići, ali to je ujedno i velika odgovornost. Mi preuzimamo odgovornost za sve što smo napravili", naglašava.
Sve je to zbog ekonomije
Kada je Fidesz 2010. godine pobijedio na izborima mađarska ekonomija je bila na rubu kraha. Prema podacima Svjetske banke, BDP je dramatično pao sa 155 milijarde dolara u 2009. na samo 128 milijardi dolara u 2010. godini.
Vlada je ogorčenim glasačima obećala velike promjene koje je u određenoj mjeri implementirala.
Attila Szalay-Berzeviczy, bivši predsjednik Budimpeštanske burze, kaže da je Orbanova vlada "iznenadila" liberalne ekonomiste svojim poznavanjem ekonomije. On kaže da je vlada prisilila strane banke da progutaju sve veće troškove servisiranja dugova u stranim valutama kako je pala vrijednost mađarske forinte. Orban je natjerao komunalna poduzeća da smanje cijene električne energije - čime je odmah stekao veliku popularnost.
Ova partija je obećala da će u prve četiri godine vladavine stabilizirati ekonomiju što je u velikoj mjeri učinila. Međutim, obećani ekonomski rast u iduće četiri godine će možda biti nešto veći izazov, kaže Szalay-Berzeviczy.
"U ovom izbornom ciklusu moraju pokazati rezultate. Mora doći do održivog rasta za koji je potrebna konkurencija i strani investitori", konstatuje Szalay-Berzeviczy.
On dodaje da strane kompanije koje su bile aktivne u Mađarskoj prije krize nisu otišle, ali da su vrlo oprezne. "U naredne četiri godine nikakvo neugodno iznenađenje ne smije pogoditi privatni sektor", dodaje on.
Iako Orbanova partija ima podršku naroda, ona nije bezuvjetna. Oko 100 hiljada Mađara je izašlo na ulice 28. oktobra u znak protesta protiv predloženog poreza na korištenje interneta kao i zbog sve većeg odmicanja Mađarske od europskih vrijednosti.
Orban je nakon protesta obećao da će preispitati predloženi porez na internet.
"Mi nismo komunisti i moramo vladati skupa sa narodom", rekao je Orban 30.oktobra, kako navode češke "Hospodarske noviny".
Međutim, upravo nužnost ovakvih protesta zabrinjava profesora Tamasa.
"Društvo se ne može samo braniti", kaže on. "Raspuštanje društva može biti vrlo atraktivno za tiranina, ali to ima i svoje opasnosti. S obzirom da ljudi nemaju institucionalne mogućnosti da se sami brane, oni će se pokušati braniti izvan njih. I bojim se da bi onda moglo doći do nasilja", upozorava.
Ili bi se Mađarska mogla okrenuti partiji Jobbik koja već usmjerava političku retoriku udesno. Lider Jobbika Gabor Vona je rekao pred parlamentom nakon lokalnih izbora u oktobru da "mnoge stvari koje si Fidesz pripisuje kao vlastiti uspjeh zapravo potiču od Jobbika".
Tes Ferenc je umirovljeni učitelj iz grada Fehervara, nekoliko kilometara udaljenog od mjesta u kojem je Orban odrastao i igrao za lokalni nogometni klub.
"Glasao sam za Fidesz", odgovorio je kada je upitan za koga je glasao na lokalnim izborima u oktobru. "Ali sviđa mi se i Jobbik. Njihovi stavovi se trebaju ispolirati, ali oni će se mijenjati. Ako Orban ne pobijedi na izborima 2018. godine, vjerojatno će imati Jobbik kao koalicijskog partnera", smatra Tes Ferenc.
