Osam godina od polaganja kamena temeljca konačno počinje izgradnja državnog zatvora u kojem će na 24.000 m2 biti smješteno 300 zatvorenika i 50 pritvorenika osuđenih i optuženih na Sudu BiH. Tako će biti oslobođeni kapaciteti entitetskih i kantonalnih zavoda, a smanjiće se i troškovi. Radovi bi trebalo biti okončani za dvije godine, no rok za gradnju državnog zatvora do sada su nadležni tri puta pomjerali, što zbog navodno loših projekata, što zbog neregularnih tendera, te političkih neslaganja.
Teroristi, ratni zločinci i najveći kriminalci već sredinom 2016. godine naći će se u prostorima državnog zatvora.
Nakon obaranih tendera, kašnjenja i za duplo povećanih troškova, osam godina od postavljanja kamena temeljca bageri su ponovno na gradilištu. Treća sreća - jer je završetak radova najprije najavljivan za 2008., potom 2015., da bi čvrsto obećanje stiglo da će u naredna 24 mjeseca, nakon 26 i po miliona eura potrošenog donatorskog ali i novca građana BiH, balkanski Alkatraz biti i završen.
Naime, kada bude gotov, trebao bi biti najmoderniji zatvor u ovom dijelu Evrope, na čije će opremanje biti utrošeno još najmanje 10 miliona eura.
U zemlji u kojoj samo na procesuiranje u oblasti ratnih zločina čeka hiljade predmeta prolongiranje gradnje izazvalo je brojne frustracije. Najprije je krenulo na političkom nivou gdje su nakon povećanja troškova sa prvobitno procijenjenih 14 miliona eura na konačnih 39 miliona, u RS bili blizu da odustanu od projekta.
Iako su iz državnog Ministarstva pravde navodili kako je riječ o medijskoj špekulaciji, izjava bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića, data u to vrijeme, bila je više no jasna:
„Ne podržavamo izgradnju tog zatvora zato što je investicija značajno povećana od prvobitno predložene, a podrazumijeva se zaduženje RS-a, odnosno Federacije, RS-a i BiH. To je zaduženje koje za nas nije prihvatljivo“, naveo je Džombić.
I nekadašnji ministar pravde FBiH Feliks Vidović smatrao je da je cijena pretjerana:
„Meni zvuči da je preskup projekat, a kad kažem da je preskup pokušavam ga porediti sa nekim proširenjem kapaciteta, odnosno građanjem novih objekata koje smo radili mi u Federaciji“, konstatovao je Vidović.
Pražnjenje ostalih zatvora
I tek što su se strasti smirile i napravljen projekat, ponovno je uslijedio zastoj. Naime, Vijeće Evrope navelo je kako projekat ne zadovoljava standarde. Novi fijasko koji je za pet godina unazadio projekat.
„Dio radova je započeo poprilično davno kada je urađen taj zaštitni zid. Međutim, od tog trenutka došlo je do prekida u implementaciji projekta jer postojeći projekat nije odgovarao evropskim standardima i moralo se pristupiti izradi novog projekta i stvarna, praktična implementacija je započela 2011. pa naovamo“, pojašnjava Zoran Bašić, direktor jedinice za izgradnju državnog zatvora.
Na povećanje troškova, ali i moguće malverzacije ministra pravde je svojevremeno upozoravao i bivši direktor projekta Jugoslav Jovičić. U dopisima je upozoravao kako bi zbog strukture tendera domaće firme mogle postati nekonkurentne. Također je ukazao i da nikada nije objašnjeno ko je kriv za neuspjeh prvog projekta, kao i to da je, i pored neuspjeha, angažovan isti projektant.
Sada će zatvorenici dobiti 12 m2 po ćeliji, zamalo pa garsonjeru – i to po principu jedna ćalija po zatvoreniku. Ukupno će ih biti smješteno 300, uz još 50 onih kojima Sud BiH odredi pritvor.
To bi, navodi Srđan Radulj, zamjenik ministra pravde BiH, uveliko smanjilo troškove koji dnevno iznose 20 eura po zatvoreniku, te oslobodilo kapacitete entitetskih i kantonalnih zavoda:
„Otprilike gotovo svi zatvorenici i pritvorenici bi mogli stati u ovu ustanovu. Moram napomenuti da trenutno Ministarstvo pravde ima enormne troškove za prevoz pritvorenih lica, po koje za samo jedno suđenje po nekoliko vozila sudske policije mora da ide i u Bijeljinu, Banju Luku, Bihać i u druge gradove – da te pritvorenike preuzme i da ih vrati isti dan. Izuzetna značaj je i taj što će se smanjiti prekobrojnost u zatvorima u BiH, kao i u ovom trenutku veliki broj ljudi koji su osuđeni na kazne zatvora, a slobodno šetaju Bosnom i Hercegovinom“, pojašnjava Radulj.
Na izgradnju platoa, nadgledanje radova, zidove i plate potrošeni su milioni, do prvih bagera koji su označili i pravi početak radova, na koji se čekalo osam godina. U Ministarstvu vele da će se sve to isplatiti.
Objekat će imati minimalne troškove za energente zbog maksimalne uštede energije kroz korištenje samoobnovljivih izvora, te minimalne troškove održavanja. I to nije sve.
„Imaćemo poseban blok za agresivne zatvorenike i ljekari će dolaziti u sam krug zatvora, dakle bez napuštanja zatvorskog kruga. Prije svega kažem - jedna savremena i jedna sigurna zatvorska ustanova“, kaže dlasnogovornica Ministarstva pravde BiH Marina Bakić.
Zatvor će, također, biti maksimalno obezbijeđen i nema bojazni za lokalnu zajednicu, koja je ranije izrazila zabrinutost za sigurnost.
Za izgradnju zatvora iz budžeta BiH izdvojeno je 6,45 miliona eura, 11,15 miliona donatorskih sredstava dali su EU i Švedska, 1,7 miliona obezbijeđeno je od tehničke pomoći EU, 19,3 miliona su krediti Razvojne banke Vijeća Evrope.
