Korupcija koja predstavlja glavnu prepreku društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore postaje sve važnija tema, a čini se da i pritisak na vlast, uglavnom iz Brisela ali i od strane domaćih medija i nevladinih organizacija postaje sve snažniji.
Međutim, sav napredak se svodi na beskrajno usvajanje zakona i osnivanje novih tijela za „borbu“ protiv korupcije jer vlast uporno odbija da da se upusti u istinitu i efikasnu borbu protiv ove štetne društvene pojave.
Otvoreniji državni organi, konkretni rezultati i istrage i gonjenje korupcije i organizovanog kriminala od strane tužilaštva i policije su najbolji način da se Crna Gora izbori sa ovim štetnim pojavama, poručeno je sa jednog od skupova koji su u utorak organizovani u Podgorici.
S druge strane, šef finansijskog sektora Delegacije EU u Crnoj Gori Clemens Potocki je, govoreći o odnosu države prema korupciji, rekao da „zakoni, pravila, sva regulativa... ostaju prazne forme bez pravog pristupa ovim problemima“.
„Vidim predstavnike ministarstava koji imaju interes u određenim tenderskim procedurama. Vidim tehničke specifikacije koje su prilagođene kako bi se favorizovale određene kompanije. Ovo ne mora biti problem ako se radi samo o nedostatku iskustva i obuke, međutim, ovo postaje problem kada je to sistemsko pitanje, a posljedice su nedostatak investicija. Ako su investicije i planirane, dodatne nesigurnosti se naplaćuju od strane investitora i projekat postaje sve skuplji. Konačan račun će se morati platiti zaduživanjem, a vi, poreski obveznici ćete za to obezbijediti sredstva. Prije ili kasnije“, poručio je Potocki.
Dok međunarodni eksperti ukazuju da korupcije najviše ima gdje su institucije gonjenja slabe, vladini predstavnici i organizator današnje Nacionalne antikorupcijske konferencije u Podgorici – NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, različito govore o dosadašnjim učincima države u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
"Jasno se nameće zaključak da je transparentnost najučinkovitije sredstvo u borbi protiv korupcije i lijek za jačanje kredibiliteta države. Mjere usmjerene na promovisanju transparentnosti destimulatvno djeluju na koruptivne radnje a takođe mogu pomoći u otkrivanju slučajeva korupcije kada se ona pojavi", rekao je ministar finansija Radoje Žugić.
"Na žalost, u Crnoj Gori više ne možete pristupiti elementarnim informacijama o vlasnicima kompanija uključujući ni podatke o vlasnicima nekretnina. Podsjetiću vas da takvi podaci, ne da su dostupni u zemljama EU, o Americi da i ne govorim, nego danas možete naći mnogo više informacija o kompanijama u registru na Kipru nego u registru u Crnoj Gori", konstatovala je direktorica MANS-a Vanja Ćalović.
Objasnite kako ste se obogatili
Korupcijom se u utorak bavio i parlament. Pošto je Zakon o sprječavanju korupcije usvojen u načelu, predstavnici opozicionih stranaka koji su podnijeli više desetina amandmana svoje predloge su obrazlagali konstatujući da zakon koji je predložila Vlada neće omogućiti efikasniju borbu protiv korupcije, odnosno, da neće biti napretka u ključnim poglavljima: 23 i 24 pregovora sa EU koja traži uvođenje krivičnog djela za bogatstvo čije se porijeklo ne može objasniti.
Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić je najavila da će opozicija insistirati da pojedini funkcioneri vlasti objasne svoje bogatstvo.
„Moraćete da nam objasnite kako ste se bogatili. Kako ste sticali imovinu i kako imate i kule i gradove i stanove i jahte... Živite luksuzno od ove plate koju i mi primamo od 1.200. Sramota je da to kažem pred građanima koji žive na rubu egzistencije. Ne možete imati ono što imate. Morate nam objasniti kako ste se obogatili!“, naglasila je Azra Jasavić.
U novom Progress Reportu koji je objavljen prije mjesec dana, Evropska komisija konstatuje da najveći problem Crne Gore predstavlja borba protiv korucije, naročito na visokom nivou.
„Institucije nemaju proaktivan pristup kad su u pitanju navodi o korupciji, posebno za slučajeve koji uključuju visoke zvaničnike. Veliki broj istraga za prijavljene prekršaje u vezi sa korupcijom nikad ne završavaju osudom“, kaže se u Izvještaju.
Slične ocjene iz Brisela stižu već godinama, ali pomaka nema. Sudeći po mnogim ocjenama, ključni razlog za neefikasnu borbu protiv korupcije je nedostatak političke volje.
Tokom Nacionalne konferencije o efektima antikorupcijskih politika u Crnoj Gori, održane u utorak, direktor Insituta alternativa Stevo Muk je rekao da se nedostatak političke volje manifestuje na više načina.
„Naše tužioce interesuje samo i isključivo finansijski položaj tužilaca, napredak u karijeri i njihova zaštita i bezbjednost. Ali, ih ne interesuje da se izbore za samostalnost, nezavisnost u radu i profesionalne standarde. I to ništa manje ili više nego sudije i policajce. Nema rezultata u borbi protiv korupcije, između ostalog, i zato što u ovoj zemlji niko nikad nije snosio odgovornost za slabe rezultate u borbi protiv korupcije, a visoka korupcija je postala motiv i cilj političkog djelovanja. Potpuno legitiman među svim pripadnicima političke klase. I, na kraju, možda sublimat svega, klima jedne i nepromjenljive vlasti, u suštini autoritarne, nesklone vladavini prava uz javno prepoznate veze ljudi iz vrha politike i ljudi iz vrha korupcije i organizovanog kriminala“, konstatovao je Muk.
