Dostupni linkovi

logo-print

Međunarodni festival prijateljstva u Goraždu jedna je od najvećih, mnogi će reći i najveća, smotra kulture u regionu. Jedan od osnivača festivala Slavko Klisura za RSE kaže da se, nakon nekog vremena komercijalnih programa Festival vraća svom izvornom duhu.

RSE: Započeo je festival prijateljstva, mnogi kažu, najveća takva manifestacija u regionu. Da li je?

Klisura: Organizatori Centra za kulturu Goražde i općina Goražde, kao pokrovitelje, vole reći da jeste. Po svojim porukama i karakteru, vjerovatno jeste, a o sadržajima bi se moglo diskutovati. O ukusima se ne raspravlja, ali ja, kao lokal-patriota, volim da kažem da jeste.

RSE: Posljednjih godina dolaze gosti iz 20-tak zemalja. Bude ih više od 1.500. Šta sve rade? Kakve se sve predstave Goraždanima i brojnim gostima nude?

Klisura: I ovaj festival, u svom sadržaju, ima muzičke, likovne, filmske, pozorišne i književne događaje. Tu je i redovni mini sajam knjiga i starih zanata. Ove godine je pojačan i program za djecu. Već su započele i održane neke radionice za djecu u kojima se promoviše karakter festivala. Rastu nove generacije mladića i djevojaka, koji će sutra preuzeti festival i pokušati da vrate ono što je njegova osnovna poruka, a to je da je ovo Festival kojim se prožimaju i susreću kulture i obogaćuje ovaj prostor.

RSE: Ima li podataka o tome koliko ukupno ima predstava, izložbi i nastupa uopšte?

Klisura: Karakteristika ovogodišnjeg festivala jeste, zbog poznate finansijske situacije, a i zbog toga što je organizator rekao da želi da se vrati duhu festivalu u kome neće biti puno komercijalnog, da nema velikih muzičkih zvijezda koje će uzeti velike novce. Uglavnom se oslanjamo na muzičke stvaraoce i poznate ljude u oblasti muzike iz BiH, a prije svega sa područja ove regije. Veliki je broj književnih sadržaja i nekoliko promocija knjiga, koje su vrlo vrijedne. Održana je promocija časopisa Komuna, naših prijatelja iz Podgorice. Predstavili su se i književni stvaraoci iz Berana i Podgorice. Na Festival su, na velika vrata, u književni dio došli dragi gosti iz Crne Gore. Sajam starih zanata je zanimljiv zbog toga što on promovira i čuva uspomene na ono što su vrijednosti u BiH kada je u pitanju ova oblast. Ljudi koji to organizuju nastoje da pokažu koliko se vrijedi baviti time. Posebna vrijednost Festivala ove godine je likovna kolonija koja ima simbolički naziv Boje prijateljstva. Ona ove godine u Goraždu, kroz prijatelje koji su prošle godine učestvovali u likovnoj koloniji, obuhvata čak 51 likovno djelo. Sveukupan broj likovnih djela, koja su svih ovih godina ostala u Goraždu, iznose 575. Najveći broj njih se nalaze na zidovima javnih ustanova i preduzeća u Goraždu. Ona poruka, da će grad biti mala galerija, poprima polako svoje obrise.

RSE: Već na početku imali ste veče posvećeno istaknutom teatarskom, televizijskom i filmskom radniku, Šemsudinu Gegiću. Zanimljivo je da je on vaš gard odabrao da obilježi svoju značajnu godišnjicu?

Klisura: Prije nekoliko trenutaka sam pričao sa Šemsudinom o njegovim impresijama. On je još uvijek pod utiskom te noći, koja je zaokružila njegovih 40 godina stvaralačkog rada, 40 godina sa mnogo pozorišnih predstava, radio drama, mnogo televizijskih drama, dokumentarnih i igrano-dokumentarnih filmova. Šemsudin je svoje prve pozorišne rediteljske korake napravio u Goraždu, u KUD-u Azot, a zatim i svugdje u BiH. Zato nije slučajno što se ta umjetnička noć, koju je on nazvao Povratak pokojnom vremenu, desila upravo u Goraždu, gdje su bili brojni gosti. Bila je to noć koju će Goražde sigurno pamtiti, noć koja je na neki način u multimedijalnom smislu obilježila ovaj festival.

RSE: Ovo je veoma važno i zbog činjenice da se na Festivalu prijateljstva ne susreću isključivo ljudi željni afirmacije, nego i neka ugledna imena.

Klisura: Mi kao organizatori nastojimo da festival ima svoj kvalitet. Ova noć je pokazala da taj kvalitet postoji, isto kao što je bila lijepa noć na samom otvaranju, kada je Kulturno umjetničko društvo Azot obilježilo šezdeset godina svoga rada. Azot je rastao uz nekadašnju hemijsku industriju u naselju Vitkovići, koje, zahvaljujući nekim pomacima u industriji, ponovo dobija na kvalitetu i život se vraća u ovo naselje, ali i u KUD, koje će sigurno nastaviti da okuplja brojne djevojke i mladiće. U muzičkom dijelu programa nastupili su gosti iz Francuske, iz Goraždu bratskog grada. To je ta veza koja je jako važna.

RSE: Ti si bio među pionirima ovog hvalevrijednog projekta i upravu su Francuzi inicirali sve ovo.

Klisura: Prijatelji iz Bretanje su 1998. godine su došli u Goražde i razgovarali smo o tome kako da vezu, koja je nastala u ratu i koja je pokazivala koliko prijatelja imamo u Francuskoj, kapitaliziramo u kulturnom dijelu naših života. Tako je iz te ideje nastao festival. Nažalost, u godinama koje su kasnije slijedile, Festival se malo odmakao od svog osnovnog karaktera, postao je mjesto za okupljanje komercijalnih programa i zvijezda koje su imale priliku da zarade neke novce, koje nigdje drugo ne bi zaradili. Ove godine je organizator odlučio da stane sa tom praksom i vraćamo se izvornom karakteru i duhu festivala. Nama je jako važno da se umjetnici iz Bretanje i naši dragi prijatelji iz Španije u Goražde vrate u što većem broju. Vjerovatno će ovaj korak, koji je napravljen ove godine, polako taj duh festivala vraćati na mjesto koje mu pripada.

RSE: Izuzmemo li činjenicu, koja se vama ne čini posve prijatnom, ali ipak se čovjek mora osjećati pomalo ponosnim kada vidi razmjere sadašnjeg festivala.

Klisura: Kroz Goražde je u proteklih 16 godina prošlo nekoliko hiljada umjetnika iz čitavog svijeta i ostavilo tragove koji se ne zaboravljaju, tragove koji su najvrednijim u onim vezama koje, ni objektivi fotoaparata i kamera ne vide, a to su susretanja prijatelja koji se nađu u Goraždu. To je najveća vrijednost. Priča o Festivalu prijateljstva i porukama mira koje idu iz Goražda, su trajna vrijednost, jedan kapital neizmjernog bogatstva. Kapital koji će sigurno sve naredne godine ovaj festival svrstavati u značajnije kulturne smotre, bez obzira da li on ima vrijednosti nekih velikih festivala, koji postoje u svijetu, a koji su skupi.

RSE: Mislim da je nepotrebno pitati šta ovaj festival znači za Goražde? Da li javnost u Goraždu, i zvaničnici sa druge strane, znaju cijeniti taj doprinos gradu?

Klisura: Mislim da je građanima ponekad više stalo do ovog festivala i do onoga što su njegove osnovne vrijednosti i karakter, nego nekima koji se bave politikom i koji su u prilici da odlučuju. Međutim, Opština Goražde je sve ove godine stajala uz ovaj festival, uprkos problemima finansijske prirode. U vremenu, kokuznom i ružnom za kulturu, velika je vrijednost i značaj što se festival održava. Goraždani su ti koji čine ovaj festival jer u svoje domove prime brojne goste iz čitavog svijeta. Oni široka srca zaista jesu uz festival, ali mislim da će se narednih godina ovom festivalu morati posvetiti više pažnje, obzirom da polako postaje kulturni brend ove regije i Goražde se po festivalu prepoznaje. Putujući po zemljama regije, vrlo me često znaju pitati kako mogu doći na Festival prijateljstva. Interesovanje za ovaj festival je prije svega zbog Goraždana, koji u njega zaista ulažu puno srce.

RSE: Vi zapravo otvorite vrata svojim gostima i onda je zaista jasnije kako uspijevate skupiti sve te ljude i stvoriti im uslove da nastupaju i da se zajednički veselite i družite.

Klisura: Kokuzna su vremena, nisu dobra za kulturu i za mnoge druge stvari, ali kada postoji dobra volja i širina srca, koja jeste karakteristika Goraždanki i Goraždana, onda zapravo ništa nije teško. U lošim finansijskim okolnostima, sve se to nadomješćuje velikom ljubavlju i dobrom voljom.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG