Josipović traži ocjenu ustavnosti zakona o ništavnosti

Kako je i najavio, predsjednik Ivo Josipović zatražio je da Ustavni sud Hrvatske ocijeni ustavnost kontroverznog Zakona o ništetnosti optužnica bivše JNA, bivše Jugoslavije i Srbije protiv hrvatskih građana za ratne zločine.

Među ostalim, Josipović tvrdi kako ovaj zakon narušava ustavno pravo hrvatskih branitelja na obranu u mogućem kaznenom postupku zbog ratnih zločina, da ih izlaže pravnoj nesigurnosti i da im uskraćuje mogućnost da u suradnji s nadležnim tijelima Srbije otklone neosnovane optužbe.

Osim toga, kako se radi o organskom zakonu, Josipović drži da Sabor nije kod donošenja ovog zakona imao Ustavom propisanu većinu.

Hrvatska politička javnost – osim opozicije – pozdravlja ovaj Josipovićev potez.

“Izbori u Hrvatskoj su za nama i zakoni koji su bili u izbornoj funkciji i koji su samo štetili temi kojom su se bavili trebaju biti stavljeni ad acta“, kaže za naš radio ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Po njenoj ocjeni, rješavanju tog problema treba prići vrlo ozbiljno, treba omogućiti da se postojeća suradnja razvije i formalizira u međudržavnom sporazumu.

„Sigurno će ići inicijativa s naše strane. Malo je otežavajuća opkolnost što su pred Srbijom izbori, a u predizborno vrijeme se takve stvari – po mom mišljenju - malo teže rješavaju, što je pokazao i hrvatski primjer. To je vjerojatno jedan projekt koji zahtijeva nekoliko godina. Dakle, vidjet ćemo koliko će to trajati, ali svakako u tom pravcu treba ići i to je nešto što će s naše strane biti pokrenuto“, smatra Vesna Pusić.

Politički utemeljen potez

Politički analitičar Žarko Puhovski u izjavi za naš radio kaže kako je Josipović napravio potez koji je važan i pravno i politički dobro utemeljen.

„Kada se to riješi, mi smo opet na nultoj točki, na novom startu. Nećemo više imati taj – po mom sudu – potpuno nepotreban i pogrešan zakon. Pitalje je što će činiti druga strane i tu ne treba očekivati ništa naročito dobro iz barem dva razloga: prvi, zato što se Srbija u ovom trenutku ne bavi ničim drugim nego sjeverom Kosova i djelomično Prištinom, i drugo zato što dolaze izbori u Srbiji. Tako da ja mislim da će se stvari eventualno rješavati u drugom dijelu naredne godine“, ocjenjuje Puhovski.

Nakon uhićenja Vukovarca Tihomira Purde i niza optužnica za ratne zločine protiv hrvatskih građana na temelju iskaza dobijenih torturom od zarobljenih hrvatskih vojnika u logorima u Srbiji početkom devedesetih, Hrvatski sabor je 21. listopada izglasao zakon kojim se te optužnice proglašuju ništetnima.

Zakon je odmah izazvao negativne reakcije opozicije, koja ga je proglasila predizbornim manevrom, Državnog odvjetništva koje je upozorilo da će taj zakon blokirati suradnju sa srpskom stranom i pomoći samo ratnim zločincima, i predsjednika Josipovića koji je najavio da će tražiti ocjenu njegove ustavnosti.

Uz zakon, tada je Hrvatski sabor donio i posebnu rezoluciju kojom se tražilo da Srbija ukine svoj zakon iz 2003. kojim se proglasila nadležna za ratne zločine i u drugim državama sljednicama bivše Jugoslavije.

Također, rezolucija je tražila da se sa Srbijom potpiše međudržavni sporazum o suradnji u progonu ratnih zločina, čime bi prestala potreba za ovim hrvatskim zakonom.

I predsjednik Josipović je 24. listopada najavio da će pokrenuti inicijativu za sklapanje takvog sporazuma sa Srbijom, po kojem bi se suđenja vodila po mjestu prebivališta optuženika, ali čini se da je sve ostalo samo na najavi. Ako se krene sa ukidanjem ovog zakona, oporbeni HDZ najavio je oštro protivljenje.