Dostupni linkovi

logo-print

Izbjeglička kriza na Balkanu: Test ljudskosti


Prizor iz kampa u blizini Đevđelije, Makedonija

Prizor iz kampa u blizini Đevđelije, Makedonija

Haotične i dramatične scene izbjeglica tokom prelaska grčko-makednoske granice, obišle su svijet i uznemirile ovdašnju javnost. Ljudi po svaku cijenu žele da pređu granicu po veoma lošim vremenskim uslovima nakon zatvaranja "balkanske izbjegličke rute". Sarajlije se pitaju da li je moguće da se "zatvaraju vrata pred nosom ljudima u nevolji", baš zato što su i oni prije više od 20 godine slično preživljavali.

Građani i mnoge javne ličnosti pitaju se da li je Evropa pala na testu ljudskosti u slučaju migrantske krize, jer još više boli indiferentnost prema gladnim promrzlim ljudima bez nade.

Slike izbjeglica koje prelaze grčko-makedonsku granicu nakon zatvaranja "balkanske rute" mnogim Sarajlijama vratile su sjećanja na period rata. Tako se izbjeglištva prisjetila i mlada Senada Dupovac.

"Gledajući sirijsku djecu, proživljavam što i oni. I ja sam bila izbjeglica. Kako se ponašaju prema njima, tako su se 1992. ponašali i prema nama. Sjećam se dobro, iako sam bila dijete, kad nas nisu htjeli pustiti u Italiju, sa trajekta. Situacija je bila dramatična, jer nismo mogli ući na italijansko tlo, a nismo se mogli ni vratiti u Hrvatsku. Srećom, tu su se našli dobri ljudi, hodočasnici iz Međugorja, koji su platili, kako bi mi ušli u Italiju. Kad vidim njihove patnje, ponovo se svega sjetim", priča nam Senada Dupovac, Sarajka.

Nevladina organizacija "Pomozi.ba" među prvima je organizavala skupljanje i dostavljanje humanitarne pomoći za izbjeglice na "balkanskoj ruti". Predsjednik ovog Udruženja Elvir Karalić još prije tri godine nosio je pomoć u Siriju.

Pet godina od početka sukoba u Siriji: najveća izbjeglička i raseljenička kriza našeg doba zahtijeva mnogo veću solidarnost

"Dok rat u Siriji danas obilježava još jedan mračan datum, izbjeglice koje bježe od petogodišnjeg sukoba suočavaju sa sve većim preprekama u pronalaženju sigurnosti, a međunarodna solidarnost sa žrtvama ne uspijeva da pronađe odgovor niti da reflektuje obim i ozbiljnost ove humanitarne tragedije.

Evropske zemlje koje su ranije dočekivale Sirijce sada zatvaraju svoja vrata pred sve većim brojem izbjeglica koje dolaze u potrazi za sigurnošću. Nekoliko je zemalja uvelo ograničenja u pogledu upravljanja granicama i ulazaka, što je dovelo do nagomilavanja desetina hiljada izbjeglica u Grčkoj. Istovremeno, Evropska unija je u razgovorima sa Turskom u vezi sa sporazumom kojim bi tražioci azila eventualno mogli biti vraćeni nazad u Tursku.

U međuvremenu, izbjeglice u zemljama koje graniče sa Sirijom ugroženije su nego ikada i izlažu se sve većoj opasnosti kako bi preživjele – upuštanjem u opasna putovanja u Evropu ili pribjegavajem rizičnim strategijama preživljavanja poput dječjeg rada, ranih brakova ili seksualne eksploatacije", navodi se u saopštenju UNICEF-a.

"Tada sam vidio izuzetno strašne prizore u mobilnim bolnicama, gdje smo vidjeli djecu bez ruku, bez nogu, bez očiju... To su scene, koje nikada neću moći izbaciti iz sjećanja. Tada smo vidjeli patnju tih ljudi, a onda nakon tri godine, ti ljudi i djeca koja su imala više sreće da se izvuku živa i zdrava dolaze u naše dvorište, u našu mahalu", sjeća se Karalić.

Mario Nenadić, nekadašnji pomoćnik ministra za izbjeglice i ljudska prava BiH i osoba koja se dugo bavi međunarodnopravnom zaštitom i prava ove grupe ljudi, kaže da su raseljene osobe i izbjeglice redovno na marginama društva, te da se te osobe uvijek bore za svoj status.

Nenadić dodaje da je Evropa do sada dosta toga uradila u prihvatu izbjeglica.

"Vidimo da se mijenjaju vlade, mijenjaju se politike u odnosu na raspoloženje prema prihvatu izbjeglica. To je danas vrlo ozbiljno pitanje. Evropa je do sada uradila puno, prihvaćen je uistinu veliki broj izbjeglica. Međutim, uvijek se tome suprostavljaju one grozne slike utapanja izbjeglica i migranata, te je neprihvatljiv način na koji se javnost suočava sa tim pitanjem", ocjenjuje Nenadić.

Zatvaranje granice za migrante i zabranu ulaska u Evropu, sociolog Salih Fočo za RSE komentariše ovako: "Mjere koje su poduzete u smislu ograđivanja država je na neki način najprimitivniji oblik, koji se primjenjivao u prvobitnim zajednicama, kada su ljudi ograđivali svoja imanja. Tako se na neki način i države ograđuju, zatvarajući oči pred stvarnim, velikim problemom, koji je opće pitanje danas, pitanje čovječanstva".

Slike izbjeglica koje su prešle granicu po veoma lošim vremenskim uslovima i po lošem terenu, djece koja čekaju, smrzavaju se i gladuju, uznemirile su bh. javnost. O odnosu Evrope prema izbjeglicama s Bliskog istoka, Sarajlije kažu:


Elvir Karalić iz Udruženja "Pomozi.ba", koji je na licu mjesta mogao da vidi u kakvom stanju se nalaze izbjeglice, ne može da vjeruje da se "vrata pred nosom zatvaraju ljudima u nevolji".

"Posmatrajući s moralne, s ljudske strane, ne postoji niti jedan razlog, niti jedno opravdanje da se te ljude drže u onako nehumanim uslovima, da se ta djeca bukvalno rađaju u blatu, da spavaju na travi, na zemlji, pod kišom. Gledajući moralnu stranu - ovo je prešlo svaku granicu nekih normalnih okvira", zaključuje Karalić.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG