Dostupni linkovi

logo-print

Ivo Banac je redovni profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i profesor emeritus na Univerzitetu Yale. Bogate profesionalne biografije i javnog angažmana, Banac je vrsni poznavalac globalnih i političkih prilika na Balkanu.

U intervjuu za RSE Banac odgovara na pitanja - hoće li se održati mirovni sporazum za Ukrajinu, može li se desiti da Crna Gora ostane bez pozivnice za NATO kao zalog u pregovorima Zapada sa Moskvom, te da li je moguće održati neutralnu poziciju u sadašnjoj globalnoj konstelaciji političkih zategnutosti na relaciji Istok-Zapad?

RSE: Iako je NATO saopštio da ne odustaje od politike "otvorenih vrata", da li je izjava francuskog predsjednika Franso Olanda (Francois Hollande) o tome da treba obustaviti proširenje Alijanse, signal moguće promjene te politike u svijetlu događaja u istočnoj Ukrajini?


Banac: To je teško reći. To ovisi o tomu koliko utjecaja ima francuski predsjednik, a ja mislim da ga nema do te mjere da bi mogao spriječiti poziv Crnoj Gori, eventualno čak i Gruziji. Možda Gruziji, prije nego Crnoj Gori. Ali, ja mislim da ima savršeno dovoljno prostora za druge glasove oko ovog pitanja, tako da je to samo jedan razlog zašto treba na ovome raditi još intenzivnije.

RSE: U sadašnjoj konstelaciji globalnih političkih odnosa, Crna Gora ipak može biti žrtvovana kao zalog u pregovorima Zapada sa Rusijom, i ostati bez pozivnice. Da li je to moguće uz sadašnji odnos snaga?


Banac: Ja mislim da u ovom pitanju Francuska neće odlučivati. Mislim da će tu glavnu ulogu ipak imati SAD, u posve novom kontekstu odnosa na istoku Europe. Premda, ima snaga u zapadnoj Europi, naglašavam zapadnoj Europi, koji su skloniji nekom kompromisu vezanom uz cijelo pitanje širenja prema istoku, ali ja mislim da jednako tako ima dovoljno snaga koje znaju da je ovo trenutak kada se zapravo stvara jedna nova fronta upravo na europskom kontinentu.

RSE: Na koga konkretno mislite kada kažete "snage u zapadnoj Evropi"?


Banac: Bojim se da svi ovi koji imaju iluziju da je Minsk 2 trajno rješenje i koji su spremni praviti kompromise s Putinom, mogu vrlo lako biti za ograničavanje širenja. Do koje mjere je na toj strani francuski predsjednik, za razliku od nekih drugih u istom dijelu svijeta, ja nisam u mogućnosti procijeniti, ali sigurno će biti takvog dvoumljenja. Jedan dan za, drugi dan protiv.

RSE: Da li to znači da očekujete da se mirovni sporazum za Ukrajinu neće održati i da se mogu ostvariti slutnje o prelivanju sukoba na ostale ranjive oblasti, prije svega istočne Evrope?


Banac: Ako je išta sigurno, to je da Minsk 2 neće biti trajno rješenje. Mi već vidimo do koje mjere je taj dogovor potkopavan, doduše ovih zadnjih nekoliko dana nije bilo mnogo incidenata. Mislim da je to tek jedan mali zastoj, posebno nakon atentata na Njemcova. Ja ne očekujem da će Putin stati. Mislim da će on širiti ratna žarišta, ne samo u Ukrajini, nego možda i u nekim drugim sredinama. Prema tomu, NATO će biti potreban. A NATO mora djelovati i na Balkanu. Jer, podsjećam vas, Balkan je sasvim sigurno jedna regija gdje Rusija i danas, u ovom slabom obliku u kojem ona doista jest, bez obzira kako se Putin pozicionira, može djelovati kao velika sila.

RSE: Upravo se na to nadovezuje nedavna izjava američkog državnog sekretara Džona Kerija (John Kerry), koji je rekao da se i zemlje regiona, poput Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, nalaze na liniji vatre Vašingtona i Moskve. Percepcija je da su SAD već neko vrijeme skrenule interesni fokus sa Balkana. Uz najnoviji razvoj događaja, da li se može očekivati jačanje američkog interesa za ovaj dio jugoistoka Evrope?


Banac: Ovo što navodite o stanovitoj pasivnosti SAD-a proteklih godina je naravno točno, ali Ukrajina je sve promijenila. Upravo Kerijeva izjava govori o tome ne samo da su ove zemlje na fronti, nego se unutar svake od tih zemlja zapravo događa jedan veliki sukob između proruskih i proturuskih interesa. Može se to reći za doista sve zemlje u ovom dijelu svijeta. U Srbiji se vodi jedna žestoka bitka i ne znam koliko će to koštati Vučića. U BiH je to još izrazitije jer iza Dodika stoji, bez ikakve sumnje, velika ruska potpora. To ugrožava i Hrvatsku. Imamo čudnu situaciju u Makedoniji. Imamo još čudniju, do sada još posve nejasnu situaciju što se Grčke tiče. Tako da možemo sa malo mašte vidjeti u kojem pravcu stvari idu u ovom dijelu svijeta.

RSE: Pomenuli ste Srbiju, brojčano najveću državu u regionu, koja pokušava da balansira između Rusije i EU. Da li je to uopšte moguće u daljnjem zaoštravanju odnosa Istok – Zapad, kada je riječ o malim država ovog dijela svijeta?


Banac: To nije moguće. Vi možete na takav način balansirati neko vrijeme, ali i sami vidite do koje mjere je sve vezano uz vanjsku politiku Srbije u ovom trenutku krajnje kontraverzno. Recimo, iz Moskve ne prestaju da dolaze glasovi da baš nisu zadovoljni sa ovim i sa onim, što bi značilo stanovitim korakom prema Briselu i Zapadu općenito. A ni Amerikanci mislim da nisu baš pretjerano oduševljeni jednom potencijalnom zemljom EU, koja ima prijateljske odnose sa Rusijom. Možda upravo zbog toga što je Srbija imala čitav niz problema na toj razini u proteklih nekoliko desetljeća. Dakle, teško će se moći održati neutralnost, ne kažem u svakoj zemlji, ali tamo gdje su odnosi na neki način vezani uz neke šire pomake, mislim da će to biti gotovo nemoguće.

RSE: Svjedočili smo političkim tektonskim potresima kao što su pad Berlinskog zida, Septembar jedanaesti, moja generacija je do sada živjela u četiri države, prošli smo nekoliko ratova. Da li nam taj takozvani "višak istorije" omogućava savremena tehnologija jer živimo u globalnom selu, ili je istorija dobila ubrzanje?


Banac: U povijesti imate neke brže promjene, a neke malo sporije. To ovisi o tomu postoji li ravnoteža između raznih utjecaja koja je relativno stabilna. Stabilna na osnovu poretka koji zadovoljava najviše interese najvećeg dijela stanovništva. Imali ste takvu jednu situaciju u XIX stoljeću. Upravo je obljetnica Bečkog kongresa koji je Europi, u svakom slučaju zapadnoj Europi, donio mir, manje - više do početka I svjetskog rata, s tim da je bilo nekih lokalnih I ne bih rekao posve nevažnih ratova. U XX stoljeću to tako nije išlo. Imali smo dva velika rata, a nakon toga relativno stabilnu situaciju u Europi, ali uvijek sa jednom tenzijom koja je zapravo govorila o neodrživosti sustava koji je vladao na istoku Europe.

Sad, nakon relativno kratkog razdoblja stabilizacije, dolazi do novih izazova. Ovisno o tome kako će stvari ići, ja mislim da može doći do doista velikih ratnih sukoba. Možda čak i na međunarodnom planu. Ne kažem to sa nekim iščekivanjem, nego zbog toga da budemo mnogo ozbiljniji kada razgovaramo o pitanjima sigurnosti i odbrane. Ovo nije vrijeme za lakomislene poteze. Mislim da je to jedan od razloga zašto vlasti u našem dijelu svijeta, koji je još uvijek vulnerabilan, moraju doista pokazati hladan pogled prema izazovima ovdje i u našem susjedstvu.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG