Dostupni linkovi

logo-print

Integrirane škole u Vukovaru bile bi snažna poruka Europi


Hrvatski političari i predstavnici Nansen instituta, 12. rujan 2012.

Hrvatski političari i predstavnici Nansen instituta, 12. rujan 2012.

Norveški Nansen institut dobio je u srijedu potporu hrvatskog predsjednika Josipovića za otvaranje integriranih škola u vukovarskom području. U Hrvatskom podunavlju nastava se odvija po hrvatskom programu, ali za pripadnike manjina zasebno - na njihovom jeziku i pismu. Eksperti Nansen instituta tvrde da su podijeljene škole odgovorne za nasilje na ulicama europskih gradova, ali i za prošlogodišnji masakr u Norveškoj koji je odnio preko 90 života.

Predsjednik Ivo Josipović podržao je inicijativu norveškog Nansen instituta da se u Vukovaru osnuje „nova škola“, odnosno zajednička škola u kojoj bi zajedno u klupi sjedili učenici raznih nacionalnosti, i koja bi ih međusobno približavala.

„I koja svojim nastavnim programom čini djecu bliskijom, koja vodi prema inkluziji svih građana u multi kulturalnu zajednicu“, kazao je Josipović.

Ovu su inicijativu podržali i ministar obrazovanja Željko Jovanović, vukovarski gradonačelnik Željko Sabo i predsjednik srpskog Zajedničkog vijeća općina u Podunavlju Dragan Crnogorac.

Erdutskim sporazumom kojim je otvoren put mirnoj reintegraciji Hrvatskog podunavlja ​srpskoj manjini garantirano je pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu. Nekada se odvojenost hrvatskih i srpskih škola vidjela i po razlilčitim školskim zgradama, a sada – kaže za RSE nastavnik geografije u vukovarskoj Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića i voditelj Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastavnika povijesti i geografije za srpsku nacionalnu manjinu Novica Gajić - mali Hrvati idu u jutarnji, a mali Srbi u popodnevni turnus u istoj školi. Program je i za jedne i za druge isti, ali za male Srbe nastava se izvodi na srpskom jeziku i ćirilićnom pismu.

„U školi u kojoj radim trenutna situacija takva je da ljudi međusobno surađuju, ta odvojenost je utoliko odvojenost što učenici pripadnici nacionalnih manjina imaju priliku slušati nastavu na svom jeziku i pismu, a sve ostale aktivnosti koje se na nivou škole mogu odraditi zajednički – odrađuju se zajedno. Tu podrazumevam terensku nastavu, eventualne ekskurzije, izvanučioničnu nastavu ili bilo kakve projekte koji se rade na razini škole“, kaže Gajić.

Podijeljene škole uzrok nasilja

„Integracija škola je najurgentije pitanje cijele Europe,“ kazao je Steinar Bryn iz norveške središnjiice Nansen instituta i dodao:
Ilustrativna fotografija: Vesna Anđić

Ilustrativna fotografija: Vesna Anđić


„Ovo nije ni samo vukovarski, ni samo hrvatski problem. Podijeljene škole uzrok su nasilja na ulicama Londona, Kopenhagena i Pariza, uzrok su čak prošlogodišnjem masakru u Norveškoj... Odvojene škole su vjerojatno razlog što je Belgija bila 500 dana bez vlade. Bruxelles šalje europske standarde, a ne može počistiti pred vlastitim pragom!“

Ako bi se u vukovarskom kraju našao način za integrirano školstvo, to bi bila snažna poruka ostatku Europe, naglasio je.

„Danas se Vukovar povezuje sa ratom, prošlošću i tragedijom. Ako to možemo preokrenuti u poruke nade i integracije, svi bismo mogli učiti iz onoga što se ovdje događa. Današnji me sastanak ispunio izuzetnim optimizmom oko budućnosti, i to će se desiti!“

Profesor Gajić, kao pripadnik nacionalne manjine i kao predavač nacionalnog predmeta, naglašava kako kako je važno i dragocjeno da učenici pripadnici manjine o svojoj kulturi i identitetu mogu učiti u školi.

„Smatram to velikom prednošću i – na kraju krajeva – nečim što ovo suvremeno društvo i karakterizira na najbolji način. Može li to biti bolje? Uvek može biti bolje! Tako i u Vukovaru koji je grad koji je podeljen, to bez daljnega. Činjenica jest da su podeljene i škole, uvjetno rečeno, na nekakav način. Sigurno to može biti bolje, ali definitivno dogovorom i u procesu koji će biti na obostrano zadovoljstvo“, ocjenjuje Gajić.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG