Dostupni linkovi

logo-print

Novčanici bh. političara sve deblji


Skupština BiH - ilustracija

Skupština BiH - ilustracija

Bogatstvo nekih političara u BiH se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada eura, a postoje i oni čija se imovina mjeri milionskim iznosima. Analitičari ocjenjuju i da nadležne institucije ne rade ništa da se ispita porijeklo imovine i smanji korupcija, jer su i one dio tog sistema.

Šemsudin Mehmedović, poslanik u bh. parlamentu, prije deset godina svoju imovinu je procijenio na 116.000 eura, dok je uoči izbora 2010. vrijednost imovine porasla na 226.000 eura. Vlasnik je dva stana, zemljišta i skupocjenog automobila. Uprkos činjenici da su bosanskohercegovački poslanici najplaćeniji u regiji i da mjesečno zarađuju i preko 2.500 eura, Mehmedović tvrdi da se nije obogatio kao političar.

„Rezultat mog bavljenja biznisom je i uvećanje kapitala. Prema tome, ja ne smatram da sam nešto značajnije uvećao svoj kapital u odnosu na raniji time što sam se bavio politikom. Ja mislim da je danas baviti se politikom vrlo težak poziv“, smatra Mehmedović.

Koliko je politika u Bosni i Hercegovini unosan posao najbolje ilustruju imovinski kartoni koje su političari predali uoči izbora 2010. Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, vrijednost imovine poslanika i ministara se uvećavala u zavisnosti od vremena provedenog u poslaničkim ili ministarskim foteljama.

Oni koji se predstavljaju socijaldemokratama među najbogatijim su u državi. Tako, primjerice, imovina Milorada Dodika vrijedi 1,426.000 eura. U to spadaju kuća u Beogradu, kuća u Laktašima, dva stana u Beogradu i stan u Laktašima. U njegovom vlasništvu nalazi se i automobil vrijedan 50.000 eura. Dodik je i dioničar Banje Laktaši.

Dodikov sin Igor je milioner koji u prošloj godini nije zaradio niti marke. Prema izjavi o imovinskom stanju, on nije imao prihoda, ali jeste imovinu vrijednu 1,343.000 eura, no njegov otac, Milorad, u svojoj izjavi navodi da sina izdržava.

Eldina Pleho, novinarka CIN-a, navodi i druge primjere.

„Nikola Špirić, trenutni ministar finansija, bogatiji u pretekle dvije godine za porodično imanje, luksuzniji automobil i izvor ušteđevine za 80.000 KM. Što se tiče Zlatka Lagumdžije, on je ponovio u svojoj najnovijoj izjavi da je suvlasnik tri stana, od čega dva u Sarajevu, jedan u Dubrovniku, također da je vlasnik porodičnog imanja. Međutim, ono što su novinari CIN-a otkrili 2010. godine je, a što ministar Lagumdžija nikad nije prijavio, da ima suvlasnički dio u porodičnoj kući i zemljište u Trebinju“, navodi Pleho.
Ne postoji država u Evropi u kojoj građanima nisu dostupni podaci o imovinskom stanju njenih političara. No, u Bosni i Hercegovini je bio pokušaj da, uprkos Izbornom zakonu, javnost tih podataka bude „zataškana“. Naime, Agencija za zaštitu ličnih podataka je izdala rješenje Centralnoj izbornoj komisiji da sa web stranice ukloni podatke o imovinskom stanju, nakon čega je Komisija uložila žalbu Sudu BiH, koji je odluku poništio.

„Izborni zakon BiH nalaže CIK-u da učini dostupnim izjave o imovnom stanju izabranih zvaničnika. Postupili smo po Izbornom zakonu i Sud BiH je potvrdio ispravnost postupka CIK-a“, kaže Maksida Pirić, portparolka Centralne izborne komisije.

Iznad sudova, države i zakona

I dok se političari bogate, bosanskohercegovački građani su sve siromašniji. Trećina njih je na rubu egzistencije, a 63 posto su socijalno isključeni. Analitičari ocjenjuju da je sve posljedica korupcionarskog sistema, u kojem niko ko nije u sprezi sa politikom ne može ništa konkretno uraditi. Istovremeno, Žarko Papić ističe i da, uprkos tome što mehanizmi da se takve pojave spriječe postoje, su dio tog sistema.
Ilustracija

Ilustracija


„Partija se formira, iza nje stoje tajkunske strukture izrasle na korupciji, zatim se vrši raspoređivanje ljudi na odgovarajuća mjesta u javnim preduzećima - i onda, naravno, se formira struktura koja funkcioniše korupcionaški“, kaže Papić.

Socilog Ivan Šijaković ocjenjuje:

„U BiH realnu vlast drži pet, šest vođa stranaka i sve se odvija u njihovom međusobnom krugu, tako da su oni iznad sudova, iznad enetiteta, iznad države, iznad zakona, jer BiH je pravljena po mjeri političkih lidera i lidera političkih partija, da oni budu, ono što bi se u narodu reklo, bog i batina.“

Pred bosanskohercegovačkim pravosuđem vodilo se nekoliko postupaka u kojima su političari koji su obnašali najvažnije funkcije u entitetima ili državi odgovarali za mito ili korupciju.

Međutim, uprkos milionskim iznosima za koje je država oštećena, ne postoji niti jedna sudska presuda. Svakako, nainteresantniji je maratonski sudski postupak Draganu Čoviću, lideru HDZ BiH i predsjedavajućem Doma naroda bh. parlamenta. On je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlasti dok je bio na funkciji federalnog ministra finansija. O tom, ali i brojnim drugim sličnim primjerima analitičar Srđan Dizdarević kaže:

„Biti na političkoj funkciji do daljnjeg je garancija imuniteta, činjenica da nećete biti osuđeni od ovih sudova bilo o čemu da se radi, o korupciji ili o drugim oblicima kažnjivih pojava.“

Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka naglašava:

„Koliko je uspješna ova vlast, taj uspjeh se izgleda mjeri samo po vlastitim imovinskim kartonima. A šta je na terenu to se vidi - sve više nezaposlenih, sve više siromašnih, sve više teške bijede, sve više ispranih mozgova kojima se potura priča o tome da ne treba da pitaju ni za svoju platu ni za penziju, jer, zaboga, ugrožavaju opstanak nacije, opstanak republike ili drmaju neku državu za čovjeka. Samo ne znam za koliko je ljudi ta država.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG