U Sarajevu će u subotu biti održana 21. sesija Igmanske inicijative, regionalne koalicije nevladinih organizacija. Glavna tema je „Bilans odnosa u regiji-bilateralni odnosi i regionalna saradnja“. Pored predstavnika Igmanske inicijative, na sesiji će učestvovati i lideri država - članovi bh. Predsjedništva Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Srbije Boris Tadić, te crnogorski predsjednik Filip Vujanović. Nema sumnje kako se radi o najvažnijem susretu u ovoj godini, jer će njime biti potvrđena regionalna saradnja.
Predsjednici četiri države u regiji - Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, prvi puta će se u subotu okupiti u Sarajevu kako bi učestvovali u radu Igmanske inicijative, regionalne koalicije nevladinih organizacija. Učešće Ive Josipovića, Borisa Tadića, Filipa Vujanovića, te trojice članova bh. Predsjedništva - Harisa Silajdžića, Željka Komšića i Nebojše Radmanovića, predstavnici Igmanske inicijative ocjenjuju istorijskim događajem. Tim prije što će na taj način potvrditi značaj regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.
Kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH Vehid Šehić kaže da su odnosi u regiji u proteklih deset godina bili opterećeni neriješenim pitanjima, od kojih su neka otvorena i danas. Ali i da se situacija u proteklih nekoliko mjeseci, itekako popravlja:
Vehid Šehić, Foto: Midhat Poturović„Upravo ovakvi susreti prvih ljudi ove četiri države, koji se sastaju bez učešća predstavnika međunarodne zajednice, bude nadu da ćemo u narednom periodu doći u situaciju da se mnoga otvorena pitanja riješe na državnički način kako bismo mogli sa više nade gledati u budućnost ove četiri države i kao članice EU To je strateški interes svih nas.“
Kruna pojedinačnih dobrih poteza
Prema riječima kopredsjednika Igmanske inicijative za Hrvatsku Zorana Pusića, nema sumnje da je danas politika zemalja u regiji u odnosu na proteklu deceniju usmjerena na evropske integracije i priključenje Evropskoj uniji. Pusić ističe kako je sigurno da konflikti u budućnosti neće biti rješavani oružanim sukobima, već dogovorima. Istovremeno, on kaže kako interes regije treba biti stabilna Bosna i Hercegovina:
„Ja smatram da posebno Srbija i Hrvatska nose odgovornost za jednu nepristranu i dobronamjernu pomoć BiH, i da je to ne samo u interesu BiH. I hrvatski i srpski političari trebaju biti svjesni da cjelovitost BiH nije samo interes ljudi u BiH nego da je to vitalni interes i Hrvatske i Srbije.“
Da su Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek žarište u regiji, potvrđuje i Branko Lukovac, kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru. U tom kontekstu neophodno je, smatra Lukovac, osnažiti državne institucije u BiH, ali i unaprijediti dijalog Beograda i Prištine:
Branko Lukovac„Ali ja mislim da će vrijeme koje je pred nama donijeti nove korake i mi očekujemo da i Igmanska inicijativa na ovoj sesiji će usmjeriti pažnju na to kako da se zajedničkim naporima doprinese jačanju BiH u cjelini. To znači i njene funkcionalnosti i njenog napretka prema integracijama i suzbijanju onih tendencija koje su prisutne, a koje drže stalno neki Damoklov mač nad glavom cjelovitosti BiH. Isto tako mislim da ćemo afirmisati potrebu dijaloga između Srbije i Kosova kako bi se našlo rješenje koje odgovara obadvjema stranama.“
Susreti predsjednika u regiji u posljednjih mjesec dana nagovještavaju novi trend poboljšanih regionalnih odnosa, ocjenjuje koordinator Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov. Kaže i da sa puno više optimizma građani u regiji mogu gledati u budućnost, a subotnja sesija Igmanske inicijative u Sarajevu, kao i sarajevski samit 2. juna, trebali bi da krunišu te pojedinačne dobre poteze koji su se do sada desili u regiji, ističe Popov:
„Potrebno je redefinisati tu zajedničku politiku prvo zemalja regiona međusobno. Jedna od ključnih stvari je da jedni druge na sapliću na tom putu, nego naprotiv - da je podržavaju. A s druge strane da se zauzme zajednički stav između Brisela i zemalja u regionu o tome na koji način, kojim tempom itd. da se nastavi pridruživanje ovih zemalja EU.“
Na subotnjoj sesiji Igmanske inicijative predviđeno je obraćanje sva četiri predsjednika država u regiji, kao i potpisivanje zajedničke deklaracije čija je osnova unapređenje bilateralnih odnosa i saradnje Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
*****
Pročitajte i ovo
Hoće li Sarajevo biti bliže Beogradu od Banjaluke?
Gul, Tadić i Silajdžić dogovorili korake za jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu
Posjete dvojice predsjednika pokazatelj bolje političke klime
Nova stranica u međususjedskim odnosima?
Nacionalne manjine kao most za bolje odnose
Josipović i Tadić: Sporove moguće rešavati dogovorima
Međusobne tužbe moguće riješiti vansudskom nagodbom
Odustajanjem od tužbi ne odustaje se od kažnjavanja zločinaca
Vlada nije razmatrala povlačenje tužbe protiv Srbije
Josipović se poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima
Hrabar državnički potez
Beograd još nije promenio politiku prema BiH
Predsjednici četiri države u regiji - Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, prvi puta će se u subotu okupiti u Sarajevu kako bi učestvovali u radu Igmanske inicijative, regionalne koalicije nevladinih organizacija. Učešće Ive Josipovića, Borisa Tadića, Filipa Vujanovića, te trojice članova bh. Predsjedništva - Harisa Silajdžića, Željka Komšića i Nebojše Radmanovića, predstavnici Igmanske inicijative ocjenjuju istorijskim događajem. Tim prije što će na taj način potvrditi značaj regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.
Kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH Vehid Šehić kaže da su odnosi u regiji u proteklih deset godina bili opterećeni neriješenim pitanjima, od kojih su neka otvorena i danas. Ali i da se situacija u proteklih nekoliko mjeseci, itekako popravlja:
Kruna pojedinačnih dobrih poteza
Prema riječima kopredsjednika Igmanske inicijative za Hrvatsku Zorana Pusića, nema sumnje da je danas politika zemalja u regiji u odnosu na proteklu deceniju usmjerena na evropske integracije i priključenje Evropskoj uniji. Pusić ističe kako je sigurno da konflikti u budućnosti neće biti rješavani oružanim sukobima, već dogovorima. Istovremeno, on kaže kako interes regije treba biti stabilna Bosna i Hercegovina:
„Ja smatram da posebno Srbija i Hrvatska nose odgovornost za jednu nepristranu i dobronamjernu pomoć BiH, i da je to ne samo u interesu BiH. I hrvatski i srpski političari trebaju biti svjesni da cjelovitost BiH nije samo interes ljudi u BiH nego da je to vitalni interes i Hrvatske i Srbije.“
Da su Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek žarište u regiji, potvrđuje i Branko Lukovac, kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru. U tom kontekstu neophodno je, smatra Lukovac, osnažiti državne institucije u BiH, ali i unaprijediti dijalog Beograda i Prištine:
Susreti predsjednika u regiji u posljednjih mjesec dana nagovještavaju novi trend poboljšanih regionalnih odnosa, ocjenjuje koordinator Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov. Kaže i da sa puno više optimizma građani u regiji mogu gledati u budućnost, a subotnja sesija Igmanske inicijative u Sarajevu, kao i sarajevski samit 2. juna, trebali bi da krunišu te pojedinačne dobre poteze koji su se do sada desili u regiji, ističe Popov:
„Potrebno je redefinisati tu zajedničku politiku prvo zemalja regiona međusobno. Jedna od ključnih stvari je da jedni druge na sapliću na tom putu, nego naprotiv - da je podržavaju. A s druge strane da se zauzme zajednički stav između Brisela i zemalja u regionu o tome na koji način, kojim tempom itd. da se nastavi pridruživanje ovih zemalja EU.“
Na subotnjoj sesiji Igmanske inicijative predviđeno je obraćanje sva četiri predsjednika država u regiji, kao i potpisivanje zajedničke deklaracije čija je osnova unapređenje bilateralnih odnosa i saradnje Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
*****
Pročitajte i ovo
Hoće li Sarajevo biti bliže Beogradu od Banjaluke?
Gul, Tadić i Silajdžić dogovorili korake za jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu
Posjete dvojice predsjednika pokazatelj bolje političke klime
Nova stranica u međususjedskim odnosima?
Nacionalne manjine kao most za bolje odnose
Josipović i Tadić: Sporove moguće rešavati dogovorima
Međusobne tužbe moguće riješiti vansudskom nagodbom
Odustajanjem od tužbi ne odustaje se od kažnjavanja zločinaca
Vlada nije razmatrala povlačenje tužbe protiv Srbije
Josipović se poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima
Hrabar državnički potez
Beograd još nije promenio politiku prema BiH
