Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatski tim: Genocidna namjera stvorena u srpskom nacionalizmu


Srbija i Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu

Srbija i Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu

U nizozemskom gradu Den Haagu završeno je cjelotjedno iznošenje argumentacije hrvatskog pravnog tima u tužbi protiv države Srbije za genocid nad građanima hrvatske nacionalnosti na području tzv.Republika Srpska Krajina, jednoj trećini zauzetog područja Hrvatske 1991.godine.

U završnoj argumentaciji međunarodni pravni stručnjaci iz hrvatskog tima najviše su se bavili pojašnjavanjem pravnog pojma genocida u odnosu na zločine koji su se dogodili u Hrvatskoj.

Britanski stručnjak za međunarodno i kazneno pravo Keir Starmer nabrojao je 17 faktora genocida u Hrvatskoj 1991.godine „koji i sami ukazuju na to, ali ako se u obzir uzmu zajedno – to nesumnjivo pokazuju“.

Pri tom je opisao stvaranje genocidne namjere pokrenute u Srbiji još od 1986.godine kroz nacionalističke pokrete i demonizaciju Hrvata - što je kulminiralo velikim razmjerom ubijanja, paljenja, razaranja, seksualnog nasilja i nezakonitog zatočavanja, a što sve zajedno prema stavu podnositelja tužbe čini genocid.

Naime prema argumentaciji hrvatskog tima, u Hrvatskoj se na pobunjenom području nije dogodilo puko premještanje stanovništva uklanjanjem hrvatskih građana, već je došlo do genocida nasilnim i rasprostranjenim ratnim zločinima usmjerenih na uništenje grupe u dijelu ili cjelosti.

Starmer je pri tom podsjetio na demonizaciju svih građana hrvatske nacionalnosti kao „ustaša“ te huškačke govore u srbijanskom parlamentu, među kojima i izjavu – da Hrvata imaš pravo ubiti kao psa.

Opisano je ukratko i paljenje nacionalizma u Srbiji, politička propaganda za stvaranje čiste srpske države, izgradnja paravojnih formacija i njihovo uključivanje u Jugoslavensku narodnu armiju, JNA.

„Čuli ste tijekom ovih dana dokaze o napadima na preko 100 mjesta, čuli ste kako su zarobljene Vukovarce odvodili na sistematska pogubljenja, čuli ste iskaze svjedoka o ubijanju, mučenju, razaranju i paljenju.“, podsjećao je Starmer u završnici uvodne argumentacije hrvatskog tima, spominjući mjesta poput Vukovara, Škabrnje, Lovasa, Saborskog – kao ogledne primjere uništavanja jedne grupe, odnosno genocida.

"Obično premještanje bi podrazumijevalo okupljenje stanovništva i odvoženje na drugi teritorij. No to se nije dogodilo.“, naveo je odvjetnik naglašavajući kako dugo nakon zločina nitko nije kažnjen od počinitelja.

Srbija je bila odgovorna cijelo vrijeme

Završni dio uvodne argumentacije je posvećen pravnim tumačenjima po kojima je jedna država odgovorna za genocid.

Naime Srbija je u svojem pisanom odgovoru na tužbu istaknula kako je Konvencija o genocidu nije obvezivala do 27.travnja 1992.godine, budući da je tek onda počela postojati kao Savezna Republika Jugoslavija.

Australski profesor međunarodnog prava James Crawford upozorio je – da ukoliko bi to obrazloženje bilo prihvaćeno – najgori zločini bi ostali uvijek nekažnjeni u državama koje se rađaju u sukobima i ratovima.

„Ukoliko ne dođe do osude za genocid poslala bi se poruka da se genocid može napraviti od strane države nekažnjeno u stanju raspada države i njezinog nefunkcioniranja. To bi suzilo primjenu Konvencije, koja bi mogla biti samo primijenjena na države koje su u miru na unutarnjem i vanjskom planu, što bi bio poražavajući rezultat.“, ustvrdio je Craford argumentirajući kako „ne postoji period kad Srbija nije imala odgovornost kao država“.

Član hrvatskog pravnog tima naveo je kako kako je poštivanje Konvencije o genocidu bila postojeća obaveza iz doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a ne tek obaveza koja je počela 1992.godine. U tom svjetlu je također osporavana tvrdnja srbijanskog pravnog tima – kako se Konvencija o genocidu odnosi na Hrvatsku tek od 8.listopada 1991.godine, kada je međunarodno priznata kao samostalna država.

Svjedoke ispitivali odvjetnici oslobođenih srbijanskih dužnosnika

Tijekom cjelotjedne argumentacije hrvatski tim je izveo i 12 svjedoka čiji iskazi trebaju ostati tajni do okončanja postupka 1.travnja ove godine.

Nekoliko spomenutih svjedoka su unakrsno ispitivali odvjetnici iz srpskog pravnog tima čiji su klijenti oslobođeni na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), haškom sudu na kojem se sudi pojedincima, za razliku od ICJ-a gdje se sudi isključivo državama.

Srbija je tako angažirala ponovno i u ovom slučaju Waynea Jordasha koji je bio branitelj Jovice Stanišića, bivšeg šefa srbijanske tajne policije DB-a, oslobođenog u prvom stupnju zapovjedne odgovornosti za zločine specijalnih formacija u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
Također neke od svjedoka hrvatskog pravnog tima ispitivao je i Novak Lukić, branitelj Momčila Perišića, načelnika Glavnog štaba Vojske Jugoslavije, pravomoćno oslobođenog od 27 godina kazne zatvora na koju ga je prvostupanjsko vijeće osudilo zbog zločina vojski koje je pomagao (Srpska vojska Krajine, Vojska Republike Srpske).

Podsjetimo Stanišić i Perišić su oslobođeni pomoću pojma – direktne usmjerenosti na činjenje kaznenih djela, što su neki haški suci, kao i haško tužiteljstvo – nazvali izmišljotinom u međunarodnom pravu.

Također zbog spornih oslobađajućih presuda dogodio se i istup Frederika Harhoffa, prvog haškog suca zviždača koji je optužio predsjednika ICTY-a Theodora Merona – da utječe na presude pogodujući američko-izraelskom vojnom lobiju, u vezi mogućnosti međunarodnog procesuiranja optuženih časnika po zapovjednoj odgovornosti.

Idući tjedan će srbijanski pravni tim izložiti svoj odgovor na argumentaciju hrvatskog, ali i argumentirati svoju protutužbu za genocid protiv države Hrvatske. Srbija tvrdi da je genocid počinjen protiv građana srpske nacionalnosti prilikom akcije Oluja 1995.godine protjerivanjem njih oko 250 tisuća. Nakon iznošenja usmene argumentacije srbijanskog tima, uslijediti će odgovor hrvatskog, a nakon toga počinje drugi krug iznošenja argumenata - 20.ožujka ove godine.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG