Izjave srpskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića o tome kako će Srbi u Hrvatskoj birati, dio su izborne kampanje u Srbiji, ocjenjuje se u Zagrebu. Dio birača koji imaju mogućnost birati manjinske kandidate nije bio upoznat s tom mogućnošću, i bili su na prošlim izborima zakinuti u svojim pravima, kažu u nevladinoj udruzi Gong. Brojke ne mogu potvrditi neki utjecaj pojačanog pritiska na manjine na odluku da ne glasaju za manjinskog kandidata.
Izjava Dačića o atmosferi antisrpstva u Hrvatskoj koja će utjecati na odluku pripadnika srpske manjine da ne glasaju za "manjinsku", već za "građansku" listu danas je u kontekstu aktualne izborne kampanje u Srbiji, ocjenjuje za RSE Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.
"Smatram da je izjava vezana uz unutarnju politiku Srbije. Tamo je već počeo proces izborne kampanje za predsjednika Republike i smatram da će se na žalost sada, kao i kod nas u prethodnom periodu, pitanje manjina tako povlačiti, a može se reći i zlorabiti", ističe Tolnauer.
Dačić je, naime, kazao: "Srbin u Hrvatskoj danas mora kada izađe na izbore da traži listu na kojoj se glasa za Srbe", i retorički upitao: "Koliko ljudi će se osmeliti da uradi to u atmosferi antisrpstva u Hrvatskoj?".
Propisan postupak je drugačiji nego što je Dačić opisuje. Članovi biračkog odbora, kada ustanove da je građanin koji je došao na glasanje pripadnik neke od manjina, imaju zakonsku obavezu upoznati ga sa mogućnošću da može glasati bilo za "građansku" listu gdje bira stranačke kandidate, bilo za "manjinsku" listu gdje bira manjinske kandidate.
"I upravo tu nastaje problem. Ono što smo mi zabilježili na parlamentarnim izborima ove godine je velik broj pritužbi građana da im pojedini birački odbori nisu objašnjavali da mogu glasati i za takozvane manjinske liste, nego su im nudili samo da mogu glasati za listu u izbornoj jedinici, to jest za ove opće liste. I možda zbog toga je određeni broj birača bio zakinut za ostvarenje tog svog manjinskog biračkog prava", kaže za RSE Dragan Zelić iz nevladine udruge GONG.
Zelić podsjeća da su napadi na manjine posljednje dvije godine išli ruku pod ruku s napadima na temeljne demokratske vrijednosti, i poziva izvršnu vlast da se jasno odredi oko zaštite prava manjina.
"Sjetimo se samo referenduma o ćirilici, kojemu je potporu tada dao predsjednik najjače oporbene stranke HDZ, pa kasnije sve ono što se događalo za vrijeme vlade Karamarka i Mosta, i udar na Agenciju za elektroničke medije… Dakle, taj sentiment je i dalje prisutan, duh iz boce je pušten, dakle svi zajedno, a posebno Vlada mora jasno reći da će štititi prava pripadnika nacionalnih manjina", navodi Dragan Zelić.
Podaci o izboru srpskih zastupnika unazad 16 godina ne mogu potvrditi tezu da pojačana antimanjinska retorika ima prepoznatljiv utjecaj na odluku birača pripadnika srpske manjine da ne glasaju za manjinskog kandidata.
Prema Ustavnom zakonu o manjinama iz 2002. godine, manjine imaju osam garantiranih mjesta u Hrvatskom saboru u posebnoj – dvanaestoj – izbornoj jedinici. Srbi imaju tri garantirana mjesta. Manjinski zastupnici ulaze u Sabor neovisno o tome glasa li za njih pet ili 50.000 birača.
Analizirali smo parlamentarne izbore 2000., 2003., 2007., 2011., 2015. i 2016. godine, broj birača upisanih kao Srbi, i broj onih iz te grupe koji su se odlučili glasati za manjinskog zastupnika.
Na izborima 3. siječnja 2000. od 168.606 birača upisanih kao Srbi, za manjinsku listu u XII izbornoj jedinici glasalo je njih 31.962, odnosno 18,96 posto. Tada je još biran jedan zastupnik Srba, i izabran je Milan Đukić.
Na izborima 3. prosinca 2003 od 222.769 birača upisanih kao Srbi, za manjinsku listu odlučilo se 46.126, što je 20,71 posto. Tada se prvi puta biralo tri zastupnika, a sva tri mjesta dobila je Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS). Odaziv je razmjerno velik, iako je HDZ – kao i uvijek kada su na vlasti bili socijaldemokrati, a HDZ se želio vratiti na vlast – svoju kampanju gradio na radikalnoj i antisrspkoj retorici.
Na izborima 25. studenog 2007. od 190.610 birača upisanih kao Srbi, za manjinsku listu odlučilo se 25.741 birača, odnosno njih 13,51 posto. Izabrana su sva tri kandidata SDSS-a.
Nakon ovih izbora tadašnji premijer Ivo Sanader je na tradicionalnom božićnom domjenku Srpskog narodnog vijeća rekao "Hristos voskrese", a Slobodan Uzelac iz SDSS-a postao je potpredsjednik HDZ-ove Vlade.
Na izborima 4. prosinca 2011. od 183.992 birača upisanih kao Srbi, za manjinsku listu odlučilo se njih 23.267, odnosno 12,65 posto. Izabrana su sva tri kandidata SDSS-a. Kako je postojala velika vjerojatnost da HDZ, nagrizen "aferom Sanader" izgubi vlast, moguće je objašnjenje da su se dodatno mnogi birači Srbi odlučili glasati za ljevicu, pa da je zbog toga broj birača za manjinsku listu razmjerno malen.
Na izborima 8. studenog 2015., od 129.683 birača upisanih kao Srbi, za manjinsku listu glasalo je njih 18.976, što je 14,63 posto. Sva tri izabrana kandidata su iz SDSS-a.
Po prvi puta je glavna stranka srpske manjine SDSS izišla na izbore i u teritorijalnoj izbornoj jedinici. Njihov kandidat Boris Milošević bio je posljednji na listi SDP-a i partnera "Hrvatska raste" u IX izbornoj jedinici i dobio 3.726 preferencijalnih glasova. Po broju preferencijalnih glasova od njega je bio bolji samo nositelj liste Ranko Ostojić.
Mediji su tada ocijenili da je dio razloga za izborni poraz lijevog centra bila Milanovićeva antisrpska retorika u tjednima pred izbore, pa da je zbog toga dio Srba, inače glasača ljevice, apstinirao.
Na izborima 11. rujna 2016. od 138.539 birača upisanih kao Srbi, za manjinsku listu glasalo je njih 19.534, odnosno 14,1 posto. Sva tri izabrana kandidata su iz SDSS-a.
Facebook Forum