Dostupni linkovi

logo-print

Izbjeglice u Hrvatskoj – kamo i kako?


Migranti u italijanskoj luci Catania

Migranti u italijanskoj luci Catania

Prema prijedlogu Europske komisije za rješavanje izbjegličke krize na Mediteranu, i Hrvatska bi trebala primiti nekoliko stotina izbjeglica. Iako će odluka o njihovom raspodjeljivanju biti donesena tek sljedećeg mjeseca, u Hrvatskoj još nije do kraja jasno gdje i kako bi mogli biti smješteni.

Nakon očekivanog otpora dijela zemalja članica Europske unije, za lipanj je odgođena odluka o provedbi Europskog migracijskog programa, po kojem bi se izbjeglice s Mediterana raspodijelio po državama članicama. Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska bi trebala prihvatiti 1,73 posto osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i koji se već nalaze na teritoriju EU, i 315 osoba ili 1,58 posto od ukupno 20.000 izbjeglica koje su sada izvan EU. Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove Europske unije kako nema nekih promjena u brojkama za Hrvatsku, i kako treba sa dvije strane prići rješavanju izbjegličke krize na Mediteranu.

„S jedne strane, kombinirati podjelu tereta i sa druge strane pokušati da se problemi rješavaju na mjestu njihovog nastanka – to je vjerojatno neki put kojim treba ići. Nakon posjete Iraku mogu reći da je svugdje gdje postoji donekle funkcionirajuća vlast moguće s tom vlasti surađivati na rješavanju problema na teritoriju same zemlje, prije nego što se ljudi odluče otisnuti preko Mediterana“, istakla je Pusić.

Kada odluka o prihvatu izbjeglica u Hrvatskoj bude donesena, Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije kaže kako će sve probleme koji se pojave u realizaciji tog zadatka najlakše biti riješiti – zajedno.

„Mi smatramo da do donošenja konačne odluke još ima vremena i predlažemo nadležnim državnim tijelima da iskoriste mogućnosti koje postoje u Migracijskoj politici, a to je mogućnost formiranja ad hoc radnih skupina kada to neko pitanje integracije traži, da u tu radnu skupinu okupe sve aktere u tom procesu i da zajedno osiguraju i pripreme sve potrebne tehničke, ali i ljudske kapacitete da bi se onda prihvat izbjeglica mogao i dogoditi.“

Kako se radi o izbjeglicama, oni ne bi smjeli biti smješteni u objektima zatvorenog tipa, podsjeća naša sugovornica.

„Te osobe, kao i one osobe koje u Hrvatskoj ostvare neku vrstu međunarodne zaštite, trebaju imati omogućenu slobodu kretanja. Postoje kapaciteti u Dugavama u Novom Zagrebu, u prihvatilištu za tražitelje azila Porin, ali svakako je moguće naći i neka druga rješenja. Dakle, važno je samo da tim osobama bude omogućena sloboda kretanja i da im budu osigurane neke osnovne integracijske mogućnosti.“

U prvoj reakciji na prijedlog Europske komisije o razmještaju izbjeglica po državama članicama EU, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić spomenuo je tranzitne centre u Trilju i Tovarniku, koji su pred dovršetkom. Triljskom gradonačelniku Ivanu Šipiću to je – kaže – bila prva vijest.

„U nas se radi o zatvorenom tipu objekta koji služi za ljude koji su uhvaćeni u ilegalnom prelasku granice. Mi nismo upoznati s ovim mjerama gdje se najavljuje da će Hrvatska primiti ovog i onog, a za ta pitanja je sigurno u prvom redu nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova.“

I Ministarstvo unutrašnjih poslova zamolili smo da nam kažu što se radi oko skorog prihvata izbjeglica s Mediterana, međutim do zaključenja ovog priloga nije bilo njihovog očitovanja.

Podsjetimo, riječ je o dvije mjere: preraspodjeli osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i već se nalaze na teritoriju EU-a te preseljenju izbjeglica iz trećih država u države članice EU-a.

Kriteriji za raspodjelu su veličina države, bruto domaći proizvod, stopa nezaposlenosti i broj izbjeglica koje je država već primila. Od početka sukoba u Siriji u ožujku 2011. godine, oko 4.000.000 ljudi izbjeglo je iz te zemlje. Njemačka ih je primila oko 130.000.

Hrvatska načelno ne dovodi u pitanje kvotu izbjeglica koju bi trebala preuzeti. Sloveniji je određeno 207, međutim njihov premijer Miro Cerar pristaje na njih 15-20. Mađari su prijedlog o kvotama odlučno odbili, podjednako tako Britanci, Irci, Danci…

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG