Transparency International po prvi je puta objavio antikorupcijski indeks obrambenog sektora na temelju istraživanja u 82 zemlje. Hrvatska se po potencijalom riziku od korupcije nalazi među 30 posto zemalja gdje je on najmanji, a najveća opasnost dolazi iz sustava javnih nabava.
Po potencijalnom riziku od korupcije hrvatski je obrambeni sektor manje izložen nego hrvatsko društvo u cjelini, jedan je od zaključaka istraživanja Transparency International o potencijalnoj korupciji u obrambenom sektoru.
„Hrvatska je prema ocjenama od „A“ do „F“ dobila ocjenu „C“, zajedno sa još deset država članica NATO-a,“ izvijestio je predsjednik Upravnog odbora Transparency International Hrvatska Nikola Kristić.
„Hrvatska po riziku korupcije u obrambenom sustavu spada u kategoriju umjerenog rizika. Gledajući ukupno istraživanje, Hrvatska spada u onaj 'gornji dom', odnosno onih boljih 30 posto od zemalja u kojima je istraživanje rađeno. U rangu smo sa Slovačkom, Češkom, Poljskom, ali i Francuskom i Italijom. Najbolje zemlje su Njemačka i Australija gdje navodno nema nikakvih problema sa rizicima korupcije u obrambenom sektoru.“
To znači da Hrvatska spada među onih trideset posto istraživanih država koje imaju definirane alate protiv korupcije i kojima ne prijeti opasnost od urušavanja cijelog sustava zbog njegove prevelike izloženosti diskrecionom odlučivanju i manjka transparentnosti.
Potrebni transparentniji postupci
Istraživanje koje je proveo britanski Transparency International temeljem pitanja koja je formulirao tim eksperata, većinom umirovljenih britanskih časnika, obuhvatilo je ukupno 82 zemlje na koje je u 2011. godini otpalo 94 posto svjetske vojne potrošnje u vrijednosti od 1.600 milijardi dolara. Prema rezultatima istraživanja, čini se da se korupcija i obrambeni sustavi vole.
„Rezultati nisu ohrabrujući! Sedamdeset posto zemalja obuhvaćenih ovim istraživanjem ima obrambene sustave koji su izloženi ozbiljnim rizicima od korupcije, a među tih 70 zemalja je dvije trećine najvećih svjetskih uvoznika oružja i vojne opreme i polovica zemalja koji su najveći izvoznici, odnosno najveći proizvođači oružja i vojne opreme“, naveo je član Upravnog odbora Transparency Hrvatska Zorislav Antun Petrović.
Ocjenjivanje je provođeno u pet segmenata – politički, financijski, kadrovski, u operacijama i kod javnih nabava.
„Hrvatska najbolje stoji, odnosno najmanji je rizik od korupcije u političkom segmentu: to je jednostavno zato što je kod nas proces rasprave o proračunu javan, i što su dokumenti dobrim dijelom dostupni. A najgore je kod procesa javnih nabava“, kaže on.
Naime, javne nabave Ministarstva obrane često su netransparentne i unaprijed dogovorene, a previše poslova oko nabave proglašava se tajnom – čak 90 posto – što otvara mogućnost izravnih pogodbi i zaobilaženja javnih natječaja.
Hrvatska ima tri potencijalna slučaja korupcije pri vojnim nabavama – nabavu loših kamiona po previsokim cijenama, gdje je ministar obrane u jednoj od HDZ-ovih vlada Berislav Rončević nepravomoćno osuđen na 4 godine zatvora, a njegov pomoćnik na dvije, aferu nabave finskih transportera „Patria“ gdje se špekulira da su Finci nudili novac domaćim političarima i najnovije poništenje ugovora s Ukrajinom oko remonta hrvatskih MIG-ova.
„Oni pokazuju – to što pokazuje i prvostupanjska presuda, ne ulazeći u krajnji ishod postupka – da bi u najmanju ruku postupci vojne nabave trebali biti bitno transparentniji, posebno za ubuduće!“ istaknuo je vojni analitičar Igor Tabak.
Bosna i Hercegovina i Srbija ocijenjene su ocjenom „D+“, odnosno istraživanje je pokazalo da je tamo opasnost od korupcije u obrambenom sektoru umjereno visoka.
Po potencijalnom riziku od korupcije hrvatski je obrambeni sektor manje izložen nego hrvatsko društvo u cjelini, jedan je od zaključaka istraživanja Transparency International o potencijalnoj korupciji u obrambenom sektoru.
„Hrvatska je prema ocjenama od „A“ do „F“ dobila ocjenu „C“, zajedno sa još deset država članica NATO-a,“ izvijestio je predsjednik Upravnog odbora Transparency International Hrvatska Nikola Kristić.
„Hrvatska po riziku korupcije u obrambenom sustavu spada u kategoriju umjerenog rizika. Gledajući ukupno istraživanje, Hrvatska spada u onaj 'gornji dom', odnosno onih boljih 30 posto od zemalja u kojima je istraživanje rađeno. U rangu smo sa Slovačkom, Češkom, Poljskom, ali i Francuskom i Italijom. Najbolje zemlje su Njemačka i Australija gdje navodno nema nikakvih problema sa rizicima korupcije u obrambenom sektoru.“
To znači da Hrvatska spada među onih trideset posto istraživanih država koje imaju definirane alate protiv korupcije i kojima ne prijeti opasnost od urušavanja cijelog sustava zbog njegove prevelike izloženosti diskrecionom odlučivanju i manjka transparentnosti.
Potrebni transparentniji postupci
Istraživanje koje je proveo britanski Transparency International temeljem pitanja koja je formulirao tim eksperata, većinom umirovljenih britanskih časnika, obuhvatilo je ukupno 82 zemlje na koje je u 2011. godini otpalo 94 posto svjetske vojne potrošnje u vrijednosti od 1.600 milijardi dolara. Prema rezultatima istraživanja, čini se da se korupcija i obrambeni sustavi vole.
„Rezultati nisu ohrabrujući! Sedamdeset posto zemalja obuhvaćenih ovim istraživanjem ima obrambene sustave koji su izloženi ozbiljnim rizicima od korupcije, a među tih 70 zemalja je dvije trećine najvećih svjetskih uvoznika oružja i vojne opreme i polovica zemalja koji su najveći izvoznici, odnosno najveći proizvođači oružja i vojne opreme“, naveo je član Upravnog odbora Transparency Hrvatska Zorislav Antun Petrović.
Ocjenjivanje je provođeno u pet segmenata – politički, financijski, kadrovski, u operacijama i kod javnih nabava.
„Hrvatska najbolje stoji, odnosno najmanji je rizik od korupcije u političkom segmentu: to je jednostavno zato što je kod nas proces rasprave o proračunu javan, i što su dokumenti dobrim dijelom dostupni. A najgore je kod procesa javnih nabava“, kaže on.
Naime, javne nabave Ministarstva obrane često su netransparentne i unaprijed dogovorene, a previše poslova oko nabave proglašava se tajnom – čak 90 posto – što otvara mogućnost izravnih pogodbi i zaobilaženja javnih natječaja.
Hrvatska ima tri potencijalna slučaja korupcije pri vojnim nabavama – nabavu loših kamiona po previsokim cijenama, gdje je ministar obrane u jednoj od HDZ-ovih vlada Berislav Rončević nepravomoćno osuđen na 4 godine zatvora, a njegov pomoćnik na dvije, aferu nabave finskih transportera „Patria“ gdje se špekulira da su Finci nudili novac domaćim političarima i najnovije poništenje ugovora s Ukrajinom oko remonta hrvatskih MIG-ova.
„Oni pokazuju – to što pokazuje i prvostupanjska presuda, ne ulazeći u krajnji ishod postupka – da bi u najmanju ruku postupci vojne nabave trebali biti bitno transparentniji, posebno za ubuduće!“ istaknuo je vojni analitičar Igor Tabak.
Bosna i Hercegovina i Srbija ocijenjene su ocjenom „D+“, odnosno istraživanje je pokazalo da je tamo opasnost od korupcije u obrambenom sektoru umjereno visoka.
