Hrvatska je spremna prilagoditi se kriznoj situaciji i prihvatiti djecu bez pratnje, kazala je na posebnoj konferenciji za novinare ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Vesna Bedeković.
Izjava je usljedila nakon najave premijera Andreja Plenkovića da će i Hrvatska prihvatiti dio od oko 5.000 djece bez roditelja koliko ih se sada prema procjenama nalazi u izbjegličkim logorima u Grčkoj.
Ona je izvijestila da se upravo radi analiza i procjena prostornih i stručnih kapaciteta i daje važno osigurati što bržu međuresornu suradnju kakobi se sustav uskladio s kvotama koje će biti dodijeljene Hrvatskoj.
Predviđene su dvije prihvatne točke za djecu migrante bez roditelja, a to su centri za pružanje usluga u zajednici u Zagrebu i Splitu, kazala je.
"Zagreb – Dugave i Split – Brda su u ovom trenutku centri koji imaju najbolje prostorne i kadrovske uvjete. Ovdje se ne radi o udomljavanju niti o bilo kakvom posvajanju. Ovdje se radi o pružanju smještaja djeci u kriznoj situaciji. Ovo je prije svega humanitarno pitanje", naglasila je ministrica Bedeković u ponedjeljak (9. ožujka).
Dvanaest država Unije spremno primiti djecu
Na razini Europske unije (EU) odlučeno je da države članice Unije koje to žele prihvate dio djece izbjeglica bez roditelja. U srijedu (11. ožuka) će u Grčku otići europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson da izvidi situaciju, napravi plan preseljenja te djece i podnese izvještaj Europskoj komisiji, najavljeno je iz EU.
- Može vas zanimati i ovo: Oko 200 djece migranata i izbjeglica kreće u školu na sjeverozapadu BiH
Njemačka je također izrazila spremnost preuzeti 1.500 djece, većinom djevojčica, a – kako je medijima u nedjelju (8. ožujka) kazala potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica - uz Njemačku i Hrvatsku još je 12 država članica izrazilo spremnost preuzeti dio djece izbjeglica iz izbjegličkih logora u Grčkoj.
U situaciji poput ove, dva su otvorena pitanja – smještaja i kvalificiranih kadrova koji će s tom djecom raditi kada ona dođu u Hrvatsku. Ministrica kaže kako su jedino usko grlo za sada - prevoditelji.
Ideja o otvaranju centra u Hrvatskoj
Što kaže nevladin sektor? Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazaoravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice za Jugoistočnu Europu Tvrtko Barun, oni unazad tri godine imaju u Srbiji kuću za maloljetne migrante bez pratnje koja je otvorena 24/7, i spremni su podijeliti to iskustvo i uključiti se u rad sa djecom migrantima u Hrvatskoj.
"Do sada se migrante bez pratnje smještalo u domove za nezbrinutu djecu ili – kolokvijalno – popravne domove, ali to zbog traume s kojom ta djeca dolaze, jezične barijere i dodatnih vještina koje su potrebne za rad s njima nije najbolje rješenje", upozorava Barun.
"Idealno bi bilo otvoriti jedan centar gdje bi Hrvatska prihvaćala i kvalitetno pružala podršku toj djeci bez obiteljske skrbi gdje bi stručni djelatnici, kojih doista imamo, prošli i dodatnu edukaciju za kulturološke razlike i kako ih nadići, kako pomoći toj djeci da nadiđu svoje traume, i da se na kraju mogu što kvalitetnije integrirati u društvo u kojem su našli sigurnost i zaštitu", kaže Barun.
Po njegovoj ocjeni, Hrvatska i hrvatsko društvo imaju kapaciteta za to.
"Suradnja vladinog i nevladinog sektora može polučiti jako dobre rezultate. Samo treba imati odlučnosti i volje napraviti takve promjene sustava na dobro stotina i stotina djece izbjeglica bez pratnje kojih na žalost ima u migracijama i kojima se vrlo često zametne trag, i ne znamo koliko ih je živih i zdravih prošlo dalje, a koliko ih je zaglavilo u krijumčarskim rukama", naglašava Barun.
Prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Hrvatska je do sada imala iskustvo sa pedesetak djece migranata bez roditeljske pratnje.
