Hrvatski građani po prvi puta birali su svoje predstavnike u Europski parlament, pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja ove godine. Kandidirano je 28 lista, a biralo se ukupno 12 eurozastupnika. Nepotpuni i neslužbeni rezultati daju prednost HDZ-u.
Prema 40 posto prebrojanih glasova, HDZ sa partnerima ima 6 mjesta u Europskom parlamentu, pet ih imaju socijaldemokrati, i jedno mjesto Hrvatski laburisti. Nema podataka o odazivu,ali do 16 bio je niti 15 posto, što je dvostruko manji odaziv nego primjerice na referendum o hrvatskom ulasku u Europsku uniju siječnja prošle godine.
Prva su objašnjenja ovakvog rezultata – uobičajena praksa na europskim izborima u državama članicama da opozicija prolazi bolje od vladajućih, apatija, ali i kažnjavanje vladajućih zbog izostanka rezultata nakon 18 mjeseci mandata. Kako su prebrojeni glasovi iz malih sredina i iz ruralnih područja, neki analitičari dopuštaju mogućnost da konačni rezultat da malu prednost ne više HDZ-u, već soocijaldemokratima. U tom slučaju bi s te liste ušao i jedan zastupnik njihovih koalicijskih partnera narodnjaka.
Državno izborno povjerenstvo u ponoć na konferenciji za novinare objavljuje neslužbene i nepotpune rezultate ovih izbora, a potpune i službene rezultate za očekivati je u ponedjeljak ujutro.
Cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, biralo se ukupno 12 zastupnika čiji će mandat trajati godinu dana – do sljedećih redovitih izbora u svim državama Europske unije, a birači su po prvi puta mogli dati i „preferencijalni glas“, odnosno osim neke od lista birači mogli su zaokružiti i nekog od kandidata na listi kojem daju prioritet, neovisno o njegovom mjestu na kandidacijskoj listi.
Državno izborno povjerenstvo i nevladina udruga GONG („Građani organizirano nadgledaju glasanje“) izvijestili su da nije bilo većih nepravilnosti. Jedini ozbiljniji incident dogodio se u Petrinji, gdje je prema podacima DIP-a jedan muškarac vrijeđao vrijeđao članicu biračkog odbora. Intervenirala je policija, a protiv njega podignuta je prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira. Također, sličan incident, ali manjih razmjera, dogodio se na biralištu u Berlinu.
Na ovim je izborima bilo 763.814 birača manje nego na europskom referendumu u siječnju prošle godine. To je rezultat nedavno uvedenog postupka prethodne registracije za ove izbore, uvedenog zbog opetovanih upozorenja o izbornim manipulacijama glasovima „mrtvih duša“ i slično.
Europska dimenzija izbora
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u izjavi novinarima nakon glasanja naglasio je hrvatsku i europsku dimenziju ovih izbora.
„Kao i na svim izborima, očekujem da će građani izabrati najbolje – nadajmo se u to. Siguran sam da će – tko god bude izabran – časno i odgovorno obnašati dužnost zastupnika u Europskom parlamentu, da će brinuti o Europi, a naravno – i o Hrvatskoj u Europi!“
Eurooptimist je bio i prvi čovjek opozicije – predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
„Volio bih da doista izađe što više građana, volio bih da nisu u pravu oni koji su rekli da će biti mala izlaznost. Mislim da bi u ovom povijesnom momentu ulaska u Europsku uniju 1. srpnja, na prvim europskim izborima bilo dobro da pokažemo snagu želje i volje, kao i veselje što postajemo članovi Europske unije.“
Stručna javnost upozorila je da je kampanja za ove izbore prekratko trajala i da birači nisu dostatno informirani o značaju ovih izbora. Izlaznost bi vjerojatno bila veća, da se objedinjeno održalo i ove europske izbore i lokalne izbore, koji će biti održani 19. svibnja. Međutim, vladajuća koalicija lijevog centra odlučila je da se izbori odvoje, zbog čega su je u opoziciji i dijelu stručne javnosti već počeli prozivati.
Prema 40 posto prebrojanih glasova, HDZ sa partnerima ima 6 mjesta u Europskom parlamentu, pet ih imaju socijaldemokrati, i jedno mjesto Hrvatski laburisti. Nema podataka o odazivu,ali do 16 bio je niti 15 posto, što je dvostruko manji odaziv nego primjerice na referendum o hrvatskom ulasku u Europsku uniju siječnja prošle godine.
Prva su objašnjenja ovakvog rezultata – uobičajena praksa na europskim izborima u državama članicama da opozicija prolazi bolje od vladajućih, apatija, ali i kažnjavanje vladajućih zbog izostanka rezultata nakon 18 mjeseci mandata. Kako su prebrojeni glasovi iz malih sredina i iz ruralnih područja, neki analitičari dopuštaju mogućnost da konačni rezultat da malu prednost ne više HDZ-u, već soocijaldemokratima. U tom slučaju bi s te liste ušao i jedan zastupnik njihovih koalicijskih partnera narodnjaka.
Državno izborno povjerenstvo u ponoć na konferenciji za novinare objavljuje neslužbene i nepotpune rezultate ovih izbora, a potpune i službene rezultate za očekivati je u ponedjeljak ujutro.
Cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, biralo se ukupno 12 zastupnika čiji će mandat trajati godinu dana – do sljedećih redovitih izbora u svim državama Europske unije, a birači su po prvi puta mogli dati i „preferencijalni glas“, odnosno osim neke od lista birači mogli su zaokružiti i nekog od kandidata na listi kojem daju prioritet, neovisno o njegovom mjestu na kandidacijskoj listi.
Državno izborno povjerenstvo i nevladina udruga GONG („Građani organizirano nadgledaju glasanje“) izvijestili su da nije bilo većih nepravilnosti. Jedini ozbiljniji incident dogodio se u Petrinji, gdje je prema podacima DIP-a jedan muškarac vrijeđao vrijeđao članicu biračkog odbora. Intervenirala je policija, a protiv njega podignuta je prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira. Također, sličan incident, ali manjih razmjera, dogodio se na biralištu u Berlinu.
Na ovim je izborima bilo 763.814 birača manje nego na europskom referendumu u siječnju prošle godine. To je rezultat nedavno uvedenog postupka prethodne registracije za ove izbore, uvedenog zbog opetovanih upozorenja o izbornim manipulacijama glasovima „mrtvih duša“ i slično.
Europska dimenzija izbora
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u izjavi novinarima nakon glasanja naglasio je hrvatsku i europsku dimenziju ovih izbora.
„Kao i na svim izborima, očekujem da će građani izabrati najbolje – nadajmo se u to. Siguran sam da će – tko god bude izabran – časno i odgovorno obnašati dužnost zastupnika u Europskom parlamentu, da će brinuti o Europi, a naravno – i o Hrvatskoj u Europi!“
Eurooptimist je bio i prvi čovjek opozicije – predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
„Volio bih da doista izađe što više građana, volio bih da nisu u pravu oni koji su rekli da će biti mala izlaznost. Mislim da bi u ovom povijesnom momentu ulaska u Europsku uniju 1. srpnja, na prvim europskim izborima bilo dobro da pokažemo snagu želje i volje, kao i veselje što postajemo članovi Europske unije.“
Stručna javnost upozorila je da je kampanja za ove izbore prekratko trajala i da birači nisu dostatno informirani o značaju ovih izbora. Izlaznost bi vjerojatno bila veća, da se objedinjeno održalo i ove europske izbore i lokalne izbore, koji će biti održani 19. svibnja. Međutim, vladajuća koalicija lijevog centra odlučila je da se izbori odvoje, zbog čega su je u opoziciji i dijelu stručne javnosti već počeli prozivati.
