Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li Brisel natjerati BiH i Hrvatsku da riješe otvorena pitanja


Bh. i hrvatski carinik na granici kod Neuma.

Bh. i hrvatski carinik na granici kod Neuma.

Iako su Sarajevo i Zagreb optimisti da će većinu otvorenih pitanja u odnosima dvije države riješiti prije ulaska Hrvatske u EU, 2013., građani koji žive u pograničnim dijelovima u to ne vjeruju. Većini njih su kuće u jednoj, a zemlja u drugoj državi.

Pitanja više od hiljadu kilometara granice, prolaska kroz Neum, Luke Ploče i izgradnje pelješkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ni 20 godina od postojanja dvije države nisu riješena.

Razlog je što nikada do sada nije bilo političke volje, a međudržavna vijeća, koja su bila zadužena za njihovo rješavanje, godinama se nisu sastajala. Nije pomogao ni sporazum kojeg su dva bivša predsjednika države, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, potpisali 1999., jer nije bilo volje da se ratifikuju u parlamentima.

Zbog svega najviše trpe građani, posebice oni čija su zemljišta u dvije države. Na svojoj koži to najbolje osjete stanovnici lijeve i desne obale Une, odnosno Bosanske i Hrvatske Kostajnice. Tako granična linija dijeli zemljište Cvjete Jelisavac. Kuća i dio bašte su u Bosni i Hercegovini, a 16 duluma zemlje u Hrvatskoj.

„Morala sam ja ići sa ličnom kartom da dođem u baštu. Oni su meni rekli da dođem sa ličnom kartom i izvatkom gruntovnim. I ja sam tako išla nekoliko puta i onda sam im rekla: ’Sad idem sa tom kartom, ali više neću, dođite kod mene u baštu i kotrolišite me’“, kaže Cvjete Jelisavac.

I Dušan Sljepčević „muku muči“ sa neriješenim graničnim pitanjima. Kuća i bašta su mu u Bosni i Hercegovini, a jedno drvo jabuke na hrvatskoj strani. Branje jabuka, koje padaju i u jednu i u drugu državu, njegov su problem:

„Ja ne poznam gdje će pasti jabuka, da li će otići u hrvatsku zemlju ili će otići u BiH. To je sad tako. A kad bi bila tvrda granica, onda bih ja morao, da bih tu jabuku uzeo, ići na granični prelaz“, priča Sljepčević.

S obzirom da su se neriješena pitanja dvije države godinama „gurala pod tepih“, Evropska unija je preuzela inicijativu i natjerala dvije strane da u Briselu riješe probleme. Tim prije jer Hrvatska sredinom godine postaje članicom Evropske unije.

No, pitanje granice u dvije Kostajnice mogao bi zadati „glavobolje“ pregovaračkim timovima Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Hrvatska ne priznaje da je rijeka Una granica, a bosanskohercegovački entitet, Republika Srpska smatra da je to njena sredina.

Hrvatski pokon?

Dugogodišnja sporenja dovela su do toga da tvrđavu susjedi obnove i stave pod svoju zaštitu iako pripada Bosni i Hercegovini. Stanovnici u obje Kostajnice o tome kažu:

„Ona će jednim dijelom ići sredinom rijeke Une, većim dijelom, ali ovaj povijesni dio ne bi mogao ići. To bi bilo čupanje srca Hrvatskoj Kostajnici. To je povijesni grad - kasnije su Zrinjski došli u posjed tog grada, i to je grad Hrvatska Kostajnica.“

„Meni ne pomažu ni Milanović, ni Dodik, ni ovaj, ni onaj. Samo je bitno da taj narod ono što je skoro proživio opet ne proživljava.“


„Stalo se u hrvatskim medijima ističe da Hrvatska prepušta Bosni i Hercegovini. Netačno je govoriti da Hrvatska nešto poklanja. Ništa ona ne poklanja Bosni i Hercegovini, jer je van svake sumnje utvrđeno da to pripada Bosni i Hercegovini“, navodi pravni stručnjak Kasim Trnka.

Osim pitanja granica, ništa manje značajno nije ni otvoreno pitanje Luke Ploče i prolaska kroz Neum, odnosno izgradnja pelješkog mosta, na kojem Hrvatska insistira, a što bi za Bosnu i Hercegovinu, smatraju stručnjaci, bilo pogubno. No, njene interese ne brane oni koji bi to trebali, pa za Željka Obradovića, predsjednika Komisije za granice BiH, tu nema ničega spornog.

„Teritorijalne vode - nad njima država ima puni suverenitet. I mi zahtijevanjem koridora prema otvorenom moru vršimo atak na susjednu državu“, kaže Obradović.

I dok se u Briselu rješavaju otvorena pitanja, bosanskohercegovačke vlasti tvrde da spremni dočekuju ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Upravo je to izjavio Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Prema njegovim riječima, za bh. stranu trenutno je najbitnije da joj se omogući carinjenje i izvoz proizvoda u Luci Ploče. Kada je riječ o broju graničnih prelaza za izvoz proizvoda animalnog porijekla, Bevanda navodi da ih ima dovoljno i da će i oni biti spremni sredinom 2013.:

„Mi smo u svim proračunima osigurali novac potreban za financiranje svega onoga što treba odraditi. I mi smo završili sve ono što je potrebno u legislativi i sve ono što je potrebno za akreditacije.“

Ono što je sigurno je da se do sredine naredne godine, kada susjedi ulaze u Evropsku uniju, sva pitanje neće riješiti. U to ne vjeruju ni stanovnici pograničnih dijelova, čiji se i fudbalski stadioni nalaze tik uz granicu. Sada, svako malo, lopta prelazi iz jedne u drugu državu, a vjeruju da će tako biti i ubuduće:

„Kad bude tu EU, imaćemo čast da naša lopta bude jedno petnaestak puta u Evropi, pa da se vrati na naš teren, na Balkan."
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG