Tresla se brda, rodio se miš! Tako bi se najkraće moglo opisati razvoj situacije sa famoznim zakonom kojim bi se proglasile ništetnima optužnice nekadašnjeg vojnog tužiteljstva protiv Hrvata za ratne zločine, koje svako malo Beograd šalje Zagrebu.
Prijedlog zakona je u četvrtak raspravljen bez zastupnika lijeve opozicije, u petak je u dnevni red uvrštena i deklaracija kojom se Srbiju poziva na sklapanje međudržavnog sporazuma o nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina, i taman kad se krenulo sa glasanjem o raspravljenim zakonima, nakon nekoliko zakona - nestalo je kvoruma.
Čini se da su za to odgovorna trojica zastupnika vladajuće koalicije iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).
“Mi nismo mogli sudjelovati na glasanju bez prethodnog usuglašavanja u vezi sa pitanjem deklaracije i pitanjem zakona – i to zbog toga što to produbljuje sporenje između Hrvatske i Srbije, zbog toga što to šteti hrvatskim interesima u europskoj i međunarodnoj perspektivi, i zbog toga što to narušava postignute standarde u suđenjima za ratne zločine", kazao je za naš radio potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.
Ako se postigne suglasnost kako da se ojača suradnja dviju država u progonu ratnih zločina, i ako se u deklaraciji nađe načina da se postojeći problemi u suradnji otklone, onda će SDSS podržati i zakon i deklaraciju.
Deklaracija je doista vrlo kratka – u njoj se u dvije rečenice kaže kako je Srbija proširila svoju nadležnost za ratne zločine na sve države sljednice bivše Jugoslavije čime je povrijedila suverenitet Republike Hrvatske i poziva Srbiju da potpiše sa Hrvatskom sporazum kojim će se pitanje nadležnosti za ratne zločine urediti cjelovito i u skladu s načelima međunarodnog prava.
Bez potpore oporbe
Vladimir Šeks
Potpredsjednik Sabora i glavni pravni ekspert HDZ-a Vladimir Šeks odbija kritike da bi zakon prekinuo suradnju Hrvatske i Srbije u progonu ratnih zločina i da bi stopirao postojeća suđenja za ratne zločine na tlu Hrvatske koja se vode u Srbiji.
Naime, zakon bi akte vojnih sudova proglasio apsolutno nevažećima, a srbijanskih sudova - relativno nevažećima.
“To znači da – ukoliko srpski sud sudi hrvatskim državljanima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili genocid izvršene na teritoriju Hrvatske – da će Hrvatska priznati i prihvatiti takve odluke i presude suda za ratne zločine u Srbiji, ako su one u skladu sa pravnom standardima hrvatskog kaznenog zakonodavstva, koji su opet u skladu sa međunarodnim pravnim standardima”, navodi Šeks.
On je najavio i da će u tekst zakona ići i pojašnjenje kako će hrvatsko Ministarstvo pravosuđa, kada se pojavi zahtjev za pravnom pomoći iz Srbije, biti ovlašteno davati svoje mišljenje je li taj zahtjev u skladu sa pravnim standardima.
Zasjedanje se nastavlja u srijedu, a do tada se vladajuća koalicija mora dogovoriti oko zajedničkog stava, jer ih opozicija neće poduprijeti.
“Deklaracija je tek sada uvrštena u dnevni red, pa ne možemo reći što je SDP odlučio, ali zakon nećemo poduprijeti. Naprosto, zakonom se ne može ići na pravosudne akte – to je temeljna stvar. U Hrvatskoj je podjela vlasti i zakon ne može riješti pitanje pristiglih, a kamoli budućih optužnica, vezano za pravnu sigurnost građana Republike Hrvatske. To se mora riješiti na drugačiji način”, kaže za naš radio saborski zastupnik i predsjednik Glavnog odbora oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Josip Leko.
