Dostupni linkovi

logo-print

Ured odnosa s javnošću Haškog kaznenog suda za bivši Jugoslaviju (ICTY) objavio je povodom nadolazeće dvadesete obljetnice ubojstva oko 8.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca iz Srebrenice - kratak dokumentarni film o spomenutom zločinu u kojem se podsjeća na sporne događaje.

U nekoliko presuda je utvrđeno da su ubojstva bila dio sistematskog udruženog zločinačkog poduhvata uništenja nesrpskog stanovništva, a u kratkom dokumentarcu podsjetilo se i na neka svjedočenja preživjelih žrtava masovnih pogubljenja, kao i na iskaze međunarodnih promatrača pred kojima su u srpnju 1995.godine muškarci i dječaci odvojeni od svojih obitelji i odvedeni na gubilišta.

Osim nekih presuda i iskaza žrtava, u dokumentarcu je prikazano i priznanje jednog od počinitelja zločina, kao i lokacije nekih od najvećih masovnih grobnica.

„Srebrenica je ime grada koji je sinonim za sukob koji je 90-ih godina XX vijeka razorio bivšu Jugoslaviju. To je ime koje priziva slike razorenih porodica, ljudi prisiljenih da uđu u autobuse koji će ih odvesti u nepoznatom pravcu, prestravljenih muškaraca koji su s povezima na očima odvođeni u smrt, metodično ubijani samo na osnovu njihovog identiteta; i ucviljenih majki, supruga, sestara i kćeri koje su ostale iza njih“, navedeno je u sažetku opisa dokumentarca.

Pročitano je i nekoliko presuda u kojima je zaključeno da je u Srebrenici počinjen genocid, ne samo ubojstvom brojnih muškaraca i dječaka, već i nanošenjem teških duhovnih patnji preostalim članovima njihovih obitelji.

„Međutim, pored duboke i trajne štete nanesene bosanskim Muslimanima iz Srebrenice, grad je postao simbol odlučnosti međunarodne zajednice da ubistva koja su počinjena tamo nazove njihovim pravim imenom: genocidom. Srebrenica je i svečano upozorenje koje je izrekao Međunarodni sud da oni koji počine ovaj nečovječni zločin neće izbjeći pravdi“, poručeno je s Haškog suda.

Film Haškog tribunala


Srebrenica ne odjekuje samo regijom već i Nizozemskom

Podsjetimo da na Haškom sudu traje još prvostupanjsko suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, koji je osim za srebrenički genocid 1995.godine, optužen kao i njegov politički šef Radovan Karadžić – i za progon i genocid u općinama na koje su bosanski Srbi polagali pravo 1992.godine, teror nad Sarajlijama (1992-1995) i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.

Idući ponedjeljak otvara se ponovno postupak tužiteljstva u slučaju protiv generala Mladića zbog izvođenja dodatnih dokaza u vezi masovne grobnice Tomašica (Prijedor).

I dok se u regiji između Srbije, Republike Srpske te Bosne i Hercegovine i dalje lome koplja oko rezolucije o Srebrenici i u Nizozemskoj se 20 godina od zločina otkrivaju kontroverze u vezi prikrivanja odgovornosti Nizozemskog bataljona Ujedinjenih naroda koji je trebao štititi bošnjačko stanovništvo u Zaštićenoj zoni.

Prije nepunih mjesec dana je umirovljeni zrakoplovni časnik Bart Wagenaar u izjavi medijima optužio nizozemsku vladu da je izdala Nizozemski bataljon UN-a u Srebrenici – budući da je navodno u ratnom bunkeru Ministarstva obrane u Den Haagu, čuo tadašnjeg ministra obrane Jorisa Voorhoevea kako telefonski traži od izaslanika Generalnog tajnika UN-a Yasushi Akashija da zaustavi zračne udare na snage VRS-a kada su bile nadomak Zaštićene zone.

Kontroverzu je potaknula i naknadna izjava nizozemskog majora Petera Ruttena, u vezi snimki leševa devetorice muškaraca ubijenih u blizini baze UN-a u Potočarima 13.srpnja 1995.godine.

Rutten je izrazio je sumnju u verziju prema kojoj je film s fotografijama izgorio u vojnom laboratoriju u Nizozemskoj prilikom razvijanja, budući da su fotografije dokaz da su nizozemske vojne vlasti bile svjesne sudbine izdvojenih bošnjačkih dječaka i muškaraca pa time i snose dio odgovornosti.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG