Dostupni linkovi

logo-print

Haški optuženici finansiraju se i novcem žrtava


Radovan Karadžić u sudnici, fotografija iz arhive

Radovan Karadžić u sudnici, fotografija iz arhive

U toku 2016. godine Vlada Republike Srpske će iz entitetskog budžeta finansirati haške optuženike sa ukupno 20.000 evra. Među onima koji će primiti pomoć su i Radovan Karadžić, koji je pred Tribunalom prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti, te takođe optuženi za genocid Ratko Mladić.

Dok stižu osude provođenja Odluke o jednokratnom materijalnom obezbjeđenju lica iz Republike Srpske koja se nalaze u pritvoru pri Haškom tribunalu uz ocjenu da je u najmanju ruku nemoralna, oni koji je brane kažu da je odluka donesena u skladu sa zakonom.

Prva uplata za mjesec maj na račune haških optuženika iz budžeta Republike Srpske već je izvršena i to po približno 650 evra po pritvoreniku u skladu sa Odlukom Vlade RS usvojenom prije nekoliko mjeseci.

Osim Radovana Karadžića i Ratka Mladića, redovne mjesečne uplate do kraja 2016. godine dobijaće i Stojan Župljanin, te Mićo Stanišić.

Odluka su oštro osudilia udruženja stradalih u ratu bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Potpredsjedik Republike Srpske Ramiz Salkić, nakon početne isplate, zatražio je da entitetska Vlada povuče odluku o pomoći haškim optuženicima. Pozvao je i visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Incka da reaguje da se zaustavi pomoć iz budžeta za one kojima se sudi za ratne zločine.

Ramiz Salkić

Ramiz Salkić

"Mislim da je potpuno nemoralno i neodgovorno da Vlada RS finansira one koji se nalaze u haškom pritvoru iz jednog prostog razloga što svi mi građani u ovom entitetu punimo budžet i što i mi žrtve isto tako kao i svi drugi plaćamo poreze i punimo budžet. Iz tog budžeta se finansiraju naše ubice. Finansiraju se oni koji su organizirali zločine nad nama. Sa druge strane, imajući u vidu cjelokupnu situaciju i pravac kojim se kreću Vlada RS i predsjednik tog entiteta, vidi se da su se oni okrenuli politici 90-ih godina, politici podjele države, politici segregacije i diskriminacije, i to je samo jedan od vidova kako oni tu politiku provode", istakao je Salkić.

Za provođenje Odluke Vlade o jednokratnom materijalnom obezbjeđenju lica iz Republike Srpske koja se nalaze u pritvoru pri Haškom tribunalu zaduženi su entitetsko Ministarstvo finansija, te Centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.

U Centru ne vide ništa sporno u vladinoj odluci. Zakonski osnov za donošenje takve odluke je član 22. Zakona o saradnji institucija Republike Srpske sa Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, kaže direktor Centra Milorad Kojić.

"U skladu sa zakonom se vrši isplata jednokratne pomoći licima koja se nalaze u pritvoru na njihove tekuče račune, za njihove osnovne potrebe koje imaju u pritvorskoj jedinici. Ja zaista ne vidim nijedan jedini razlog za bilo kakvom reakcijom za lica koja nisu pravosnažno osuđena", komentariše Kojić.

Posljednju sličnu odluku Vlada Republike Srpske donijela je 2013. godine kada je na račune haških pritvorenika isplaćeno 50.000 evra.

Sa druge strane, zvanični podaci iz Federacije Bosne i Hercegovine pokazuju da je iz budžeta tog entiteta izostala pomoć haškim optuženicima i njihovim porodicama.

No Milorad Kojić podsjeća da i Federacija BiH ipak pomaže, ali na drugačiji način, optužene za ratne zločine navodeći kao primjer Nasera Orića:

"Imamo primjer da je Naser Orić imenovan za savjetnika ministra za boračka pitanja Federacije BiH, a protiv Nasera Orića se vodi postupak. Znači da i Federacija na neki način pomaže jer neko ko je savjetnik ima određena primanja", napominje Kojić.

Njegovanje slike o herojima

Haški pritvorenici će svoje tranše dobijati redovno svaki mjesec. S obzirom na kašnjenja u isplati boračkih davanja i invalidnina iz budžeta Republike Srpske, zanimalo nas je i kako predstavnici boračkih udruženja gledaju na isplate optuženima pred Tribunalom.

"Prije svega, ne može se to tako analizirati i upoređivati, kritikovati ili hvaliti. Ja podržavam da se prije svega finansijski trebaju podržati porodice i advokatske timove, da se stave oni u istu ravan kao i ostali koji se procesuiraju i da im se obezbijede minimalni uslovi. Hrvatska i federalna strana su finansirali nemilice milionima evra, mi govorimo o par stotina hiljada maraka", rekao je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović.

Za direktorku Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Draganu Dardić odluka o pomoći haškim optuženicima upitna je po nekoliko aspekata. Ne zna se na koji način se troše ti novci, a odluka pri tome govori i o odnosu vlasti prema optuženima za ratne zločine.

"Vlada RS zapravo ovako nastavlja da gaji ili njeguje sliku o herojima koji su za druge zločinci. Pomažući optuženima za ratne zločine ili osumnjičenima za ratne zločine, bilo koja vlada u BiH ne doprinosi nečemu što bismo svi ovdje željeli da vidimo, a to su pomirenje, suživot i stabilan mir", navela je Dardićeva.

Zvanični podaci Ministartsva pravde RS kažu da je Vlada Republike Srpske finansirala sa više od 400.000 evra haške optuženike u periodu 2003 – 2013. godine i preko Fondacije za pomoć koja funkcioniše pri Boračkoj organizaciji RS.

Donesena je i odluka 2005. godine da se dodijeli jednokratna pomoć u iznosu od 25.000 evra svakom haškom optuženiku koji se dobrovoljno preda. Sedam osoba, čija imena nisu objelodanjena, to je i učinilo, na šta je iz entitetskog budžeta izdvojeno 175.000 evra.

Porodicama haških pritvorenika je dodijeljena i materijalna pomoć u ukupnom iznosu od 50.000 evra.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG