Dostupni linkovi

logo-print

Granica Crna Gora - Kosovo riješena, korekcije moguće


Ilustracija

Ilustracija

Iako je u avgustu između Crne Gore i Kosova potpisan Sporazum o granici, otvorena je mogućnost korekcije već utvrđene demarkacione linije.

Problem je nastao na Kosovu gdje opozicija ne prihvata potpisani Sporazum, ali i u Crnoj Gori dio žitelja pograničnih mjesta se osjeća oštećenim.

Je li ovo izazov za Vlade Crne Gore i Kosova kapaciteta da definitivno dogovore graničnu liniju?

Nakon što je Vlada Kosova, pod pritiskom tamošnje opozicije, najavila preispitivanje Sporazuma o granici sa Crnom Gorom koji je potpisan u avgustu u Beču, iz Vlade Crne Gore je saopšteno da su nesporazumi o granici unutrašnje pitanje Kosova, ali je istovremeno izražena spremnost da se razmotre eventualne greške.

Odgovarajući na pitanje koliko je Sporazum o granici Crne Gore i Kosova uzrok političkih tenzija na Kosovu između vlasti i opozicije, politički analitičar i advokat sa Kosova Azem Vlasi kaže da su uzroci zaoštravanja političkih odnosa dublji.

"Taj Sporazum je jedan od problema koji je opozicija uzela kao povod za zaoštravanje odnosa sa vladajućom koalicijom, ali motivi tog zaoštravanja odnosa su dublji i nešto drugačiji. Ispostavilo se da je demarkacija granice između Crne Gore i Kosova izvršena proizvoljno, kako tumače neki na Kosovu. I ovdje se razlikuju mišljenja i eksperata i ljudi iz političkih struktura", navodi Vlasti, te dodaje:

Azem Vlasi

Azem Vlasi

"Inače u principu, granica između Crne Gore i Kosova je poznata, ona je ono što je bila administrativna linija po Ustavu iz '74. godine i mi sa Crnom Gorom u tom pogledu nekada nismo imali granični problem, pa nemamo ni danas."

Kosovski premijer Isa Mustafa je najavio da će ekspertima Evropske unije i Sjedinjenih Država dati na uvid dokumentaciju o demarkaciji granice kako bi vidjeli da li je Kosovo oštećeno kako tvrdi tamošnja opozicija.

U saopštenju iz Vlade Crne Gore je rečeno da ako postoji sumnja da je napravljena greška, Vlada Crne Gore je spremna da to razmotri jer ne želi bilo kakve nesporazume sa susjedima, vodeći pritom računa o državnim i nacionalnim interesima Crne Gore.

Da li traženje pomoći inostranih eksperata predstavlja neku novu vrstu arbitraže o graničnom pitanju Crne Gore i Kosova, pitali smo Azema Vlasija koji kaže da u formalnom smislu to ne predstavlja arbitražu.

"Taj predlog je dat više u nastojanju da se oduzmu argumenti opoziciji koja pravi probleme i eksperti su kao neki treći nezavisni faktor koji treba da pogleda da li smo mi to sa Crnom Gorom precizirali. U formalnom smislu to nije arbitraža. Iz Crne Gore je došla vrlo korisna, korektna i umjerena poruka da, ako ima problema, crnogorska strana je spremna da razmotri šta nije dorečeno", riječi su Vlasija.

Nekadašnji šef crnogorske diplomatije, Branko Lukovac, uvođenje stranih eksperata u provjeru dokumentacije ne vidi kao arbitražu o obavljenoj demarkaciji, već da se prevaziđe politička kriza na Kosovu.

"Ne mislim da je to arbitraža. Zna se koji su najbolji putevi arbitraže. To je ono što će tražiti Crna Gora i Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu ili pred Sudom za pravo mora u Hamburgu."

"Ne mislim da je to arbitraža. Zna se koji su najbolji putevi arbitraže. To je ono što će tražiti Crna Gora i Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu ili pred Sudom za pravo mora u Hamburgu. Međutim, u ovom slučaju se radi prosto o pomoći SAD i EU da se verifikuje, da su komisije dvije države sve to dobro obavile. Odnosno, ukoliko se zajednički konstatuje da ima potrebe za nekim korekcijama, da se te korekcije izvrše. Kako bi se na taj način pridobila i opozicija na Kosovu, jer se radi, prije svega, o teškoćama unutar Vlade i parlamenta Kosova", smatra Lukovac.

Podsjetimo, nezadovoljstvo nakon potpisanog Sporazuma o granici izrazili su građani pograničnih djelova kao što je Peć na strani Kosova i Rožaja na strani Crne Gore, tvrdeći da su dio zemljišta, puteva i imanja ostala s druge strane granice.

Istovremeno zvaničnici obje zemlje su tvrdili je granica u skladu sa administrativnom linijom iz Ustava iz '74-te godine. Da li Vlade Kosova i Crne Gore imaju kapaciteta da zatvore ovo pitanje?

"Sve nedoumice oko toga će se otkloniti, prije svega zato što postoji politička volja na obje strane. Uopšte nije veliki problem da li je jedna granična tačka na ovoj ili onoj čuki tamo na Prokletijama. Nije to neko strateški važno područje oko čega treba da bude međudržavnih problema. Mislim da će se sve razjasniti i korektno riješiti ako je nešto ostalo ne riješteno, čak i bez ikakvog posredovanja treće strane", navodi Azem Vlasi.

"Vlada Crne Gore je razumno reagovala shvatajući da Kosovo ima unutrašnjih problema, pokazujući spremnost da u tome pokaže potreban stepen saradnje. Smatram da je potrebno da se između susjednih zemalja učine koraci ka nalaženju najboljih rješenja pa i ako treba da se još jednom razgovara o tom pitanju", zaključuje Branko Lukovac.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG