Dostupni linkovi

logo-print

Goraždanski muftija: Gašenje 'paradžemata' nije lov na vještice


Remzija Pitić

Remzija Pitić

Vrh Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je odlučan da svi džemati, kao temeljne organizacije vjernika - muslimana, budu u okviru ove vjerske zajednice i pod njenom kontrolom. Sve ostale samoorganiziovane grupe, udruženja građana ili "paradžemati", koji ne budu poštovali odluku o pripajanju, biće zatvoreni do kraja februara ove godine.

"Ko ne prihvati zahtjev za gašenjem ili zatvaranjem nelegalnih objekata, suočiće se sa svim posljedicama vaninstitucionalnog djelovanja na vlastitu odgovornost", navodi se u saopštenju Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

O ovoj inicijativi za Radio Slobodna Evropa govori Remzija Pitić, muftija goraždanski.

RSE: Gospodine Pitiću, koliko su "paralelni džemati", oko kojih je Islamska zajednica u BiH u posljednje vrijeme intenzivirala svoje aktivnosti, stvarna opasnost za jedinstvo muslimana i Bošnjaka, ali i za sigurnost u Bosni i Hercegovini?


Pitić: Radi se o sigurnosnim pitanjima za ovu zemlju i ona se ne tiču samo Islamske zajednice. Ali, ono što je nama važno, Islamskoj zajednici, jeste da ćemo sve uraditi sa svoje strane da smanjimo mogućnost sigurnosne prijetnje kroz tzv. paralelne džemate koji su se formirali tokom proteklih godina. To, naravno, za Islamsku zajednicu nije bila lahka odluka. Mi nismo državna institucija koja iza sebe ima državni aparat koji joj može pomoći u slučaju neke prijetnje po nju samu. Ali, teža situacija bi bila da je ne donesemo i gore bi posljedice bile da takvu odluku nismo donijeli.

Na žalost, kao u mnogim drugim pitanjima, susrećemo se s nečim što mi nismo proizvodili, a Islamska zajednica je bila ta kojoj se ispostavljala faktura za tuđe belaje, tuđe probleme, za tuđe potrebe da unose nemir u bh. društvo na neki način.

RSE: Šta su, u stvari, "paradžemati" ili "paralelni džemati"?


Pitić: Prvo bih htio reći da, onog trenutka kad su neki procijenili da treba oslabiti institucije islama u BiH, onda se javljaju "paralelni džemati". Ko su ti neki, što se nas tiče u Islamskoj zajednici, sasvim je irelevantno. Za nas je važno da se zna da na taj način niko ne doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine, sigurnosti naših ljudi, objekata, institucija, budućnosti naše djece. Zato smo mislili da treba preduzeti ove korake i da treba, sa naše strane, učiniti sve da se uvede red, a kad mi to završimo neće se moći faktura ispostavljati nama. Onda će se, vjerovatno, pokazati ko je to bio zainteresovan da postoje "paralelni džemati" i u Bosni i Hercegovini.

A šta su oni? "Paralelni džemat" je onaj u kojem postoji neko ko obavlja vjerske obaveze, dužnosti, propise, organizira ljude bez dekreta ili murasele, kako mi kažemo, reisu-l-uleme. Šta to znači? To znači da taj neko ko nema muraselu reisu-l-uleme, nema u šerijatsko-pravnom smislu nikakvu validnost za ono što radi. Mi hoćemo na taj način da dijelu naših ljudi, koji misle da odlazeći tamo obavljaju džumu na pravi način, pomognemo da shvate da njihove džume idu u vjetar.

Kajserija džamija u Goraždu, arhivska fotografija

Kajserija džamija u Goraždu, arhivska fotografija

Zamislite, kad bismo sada svi, evo mi u Goraždu imamo taj zvučnik sa kojeg se pušta ezan, na svoje kuće stavili zvučnike i svi pustili ezane! Nama ne treba džungla. Nama treba civilizacija, treba nam red, treba nam sistem, treba nam poredak. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je napravila taj prvi korak i nadamo se da će institucije države znati to prepoznati na pravi način, te da će one reagirati u domenu koji se njih tiče.

RSE: Da li Islamska zajednica u BiH u tom smislu ima saznanja ko su ti ljudi – jesu li to samo ljudi koji prakticiraju vjeru na drugačiji način, na drugom mjestu, van džamije, ili su to ljudi koji imaju ozbiljne planove da naruše ovaj dostignuti stepen sigurnosti u Bosni i Hercegovini?


Pitić: To je pitanje za sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine i one jako dobro znaju o kome se radi. Mi nemamo problem s tim da neko drugačije prakticira vjeru, da se neko drugačije oblači, da neko obrede drugačije radi, ali svako onaj ko narušava ambijent džemata, ambijent zajednice, on jeste problem, danas manji, sutra veći.

Naši džemati su sasvim dovoljno široki i dovoljno prostrani, mi smo to pokazali kroz ove godine. Dakle, moramo stvari postaviti na jasan način, da se zna šta ko u ovom društvu treba da radi. Ovo se ne smije pretvoriti u lov na vještice. Dakle, nije nam problem ničiji vanjski izgled, i ne smije to biti problem, ali mislim da se državne strukture trebaju ozbiljnije pozabaviti pojedinačno tim ljudima.

Pazite, nemamo mi samo prijetnju od tih tzv. paradžemata. Imamo mi i drugih radikalnih struktura u ovoj zemlji, koje nisu bošnjačke, a koje veliki nemir unose u naše društvo i realna su prijetnja njenoj sigurnosti.

RSE: Na koje organizacije mislite?
Pucanj na Atik džamiju u Janji

Pucanj na Atik džamiju u Janji

Pitić: Kako se može desiti da se u Janji ovih dana rafalno puca na džamiju i da se nakon toga ne desi nikakva ozbiljna istraga? Kako se može desiti da u Foči neko gađa objekat Careve džamije koji je u izgradnji i razbija stakla na tom objektu? I, ako se to prihvata kao nešto što je uobičajeno, ako smo se na to navikli - onda mi imamo ozbiljan problem.

RSE: Trenutno se osobe iz "paradžemata" pozivaju na razgovore, kako bi se približili Islamskoj zajednici u BiH i postojećim džematima. Šta je sljedeći korak? Najavljeno je da će sve biti završeno do kraja februara. Šta Islamska zajednica namjerava poduzeti sa ljudima koji eventualno odbiju da tako postupe?


Pitić: Pa, oni više neće biti naša briga. Naša briga je da mi pokažemo ovom društvu da ne stojimo iza ičijih nelegalnih aktivnosti, kao što nismo stajali ni do sad, ali, možda, to nije bilo tako rezolutno, tako jasno naglašavano. Mi ćemo, nakon što prikupimo sve informacije i obavimo ovaj dio posla na koji smo se obavezali, podvući crtu, vidjeti i kazati šta je to. Onda ćemo obavijestiti nadležne da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini više nema s tim veze, te da ne treba niko nju više da povezuje sa bilo kim ko nije htio da uđe u sistem, u okvir Islamske zajednice.

RSE: Kako je to Istočna Bosna, odnosno područje koje pokriva Vaše muftijstvo, ostala izolovana ili pošteđena formiranja takvih džemata, pa, rekli bismo, i svih oblika radikalizma među muslimanima-vjernicima?


Pitić: Hoćete li da, umjesto odgovora, ja Vama postavim pitanje: zašto su se ti "paradžemati" formirali isključivo u područjima gdje su Bošnjaci većina? Onaj ko bude znao odgovor na to pitanje, on zna i o čemu se radi ovdje. Ja mislim da je to suština. Tamo gdje su Bošnjaci većina – treba ih rasuti.

  • 16x9 Image

    Alen Bajramović

    Rođen je u Minhenu 1974. godine. Novinarstvom se počeo baviti 1996. u Radio-televiziji Goražde, gdje je obavljao dužnost urednika Informativnog programa. Autor je prvih međuentitetskih radijskih projekata u BiH.

XS
SM
MD
LG