Dostupni linkovi

logo-print

Glas radnika: Svi smo mi ovdje samo bijeda


Žena čeka na hranu ispred Narodne kuhinje u Mostaru

Žena čeka na hranu ispred Narodne kuhinje u Mostaru

Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, našla se na vrhu liste evropskih 'propalih država' - pokazali su rezultati istraživanja 'The Failed States Index 2013' koje provode urednici časopisa Foreign Policy i Fond za mir, prema socijalnim, ekonomskim, političkim i vojnim indikatorima. Nedavno je i Eurostat objavio istraživanje prema kojem je BiH proglašena najsiromašnijom zemljom u Evropi.

No, ovi rezultati ne brinu bh. političare. Iz limuzina sa zatamnjenim staklima ne vide kako sve više građana hranu traži po kontejnerima za smeće.

Džemail Delić 32 godine radio je u fabrici namještaja Konjuh. Fabrika je propala. Niti je u mogućnosti naći novo zaposlenje, niti ima uslove za penziju.

„Meni su isključili telefon, isključili struju, nemam šta jesti, nemam šta piti, dijete ne može u mejtef da ide, kamo li u školu. Kome god da se obratim, kaže: 'Nije do mene, ne mogu ti ja pomoći'. Ko mi može pomoći!? Pa, jedan se radnik spalio! Ja ću biti drugi koji će se spaliti, samo nemam novca da kupim taj benzin. Sa trideset i dvije godine staža ja ne mogu otići ljekaru, ne mogu da se liječim! Svi smo mi ovdje samo bijeda.“

Ovo je tipična priča radničke klase danas u Bosni i Hercegovini. Stotine ljudi ostaje svakodnevno bez posla. Država nema odgovor za 560 hiljada nezaposlenih. Oko 600.000 osoba u BiH živi ispod opšte granice siromaštva u koju se ubrajaju svi koji imaju primanja manja od 120 eura mjesečno, a svaki četvrti građanin živi od 1,5 eura dnevno. Osim nezaposlenih, u rijeku siromašnih uključeni su i penzioneri, samohrane majke, mladi ljudi...

„Narod nema ni za vodu“, „Penzioneri – to su obični jadnici. Nikad im gore nije bilo. Mala penzija, ne može bit' manja. Kraj s krajem – jedva, jedva“, „Devedeset devet maraka imam dječjeg doplatka imam na troje djece. Ja sam izašla danas na ulicu, da pružim ruku, da mi neko kupi djeci da jedu. Ne tražim novac. Tražim hranu“, kažu naši sagovornici.

Propala privatizacija, gašenje velikih firmi, ali i propadanje malih i srednjih preduzeća zbog nameta države i negativnog poslovnog okruženja - samo su neki od razloga zbog čega je Bosna i Hercegovina proglašena najsiromašnijom državom u Evropi prema posljednjem istraživanju evropske statističke službe Eurostat. Prema ovom istraživanju, u Bosni i Hercegovini je zabilježen bruto domaći proizvod (BDP) u visini 28 posto evropskog prosjeka, odnosno 72 posto ispod evropskog prosjeka, što ovu zemlju čini najsiromašnijom u Evropi i državom s najnižim životnim standardom.

Nekada veliki privredni giganti su na koljenima. Čak i mala i srednja preduzeća, koja su prema riječima mnogih političara bila budućnost ekonomije ove zemlje, svakodnevno propadaju. Potvrđuje to i Jozo Bejić iz Ministarstva razvoja i poduzetništva Federacije koji kaže da Federacija izdvaja i neke novce za poticaje, ali to nije dovoljno.

„Populacija od pedeset tisuća obrtnika u Federaciji BiH nije mala, ali imamo pad – pokazatelji za 2011. – imamo pad od 6,8 posto. Dakle, mi imamo negativnu tendenciju gašenja naših poduzeća. Moramo poraditi svi kako bi taj ambijent poboljšali“
, navodi on.

Nastaviti reforme

No, kako ljudi koji nemaju primanja ili imaju minimalna koja im ne mogu pokriti ni troškove za hranu,preživljavaju u BiH? Mnogi uspijevaju preživjeti jer primaju novac iz inostranstva od rodbine iako su i doznake iz inostranstva u ovoj godini nešto manje nego prethodnih godina i prema podacima Centralne Banke BiH iznose 796,3 miliona KM.

Igor Gavran

Igor Gavran

Makroekonomski pokazatelji za prvi kvartal ove godine nešto su povoljniji u odnosu na isti period prošle godine, ali to nije plod strateškog djelovanja nego splet okolnosti, govori Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

„Od 1.1. do 31.5. ove godine izvezli smo ukupno 3,56 milijardi KM, što je značajno više nego u istom periodu prošle godine, za nekih 10,5 procenata. Kada je riječ o ovim relativno pozitivnim pokazateljima, procentualno gledano, jako je važno napomenuti da naša nerazvijena ekonomija i previše ovisi o vremenskim prilikama i neprilikama. Mi smo jedna od rijetkih država gdje se to tako drastično odražava, tako da ovi pozitivni pomaci nisu ni izbliza tako pozitivni kad se sagleda cijela privreda“, smatra Gavran.

Iz Svjetske banke u BiH upozoravaju da su reforme, prije svega finansijskog sektora, u zastoju što i dovodi do ovako loših rezultata u poređenju sa drugim zemljama. Sandra Hlivnjak ekonomistica iz Svjetske banke u BiH poziva bh. političare da zasuču rukave i nastave sa reformama.

„Kad su u pitanju reforme, mi zaista moramo nastaviti sa procesom fiskalne konsolidacije. Vladi je osnovna poruka da zaista moraju da nastave da rade na racionalnoj potrošnji, investicije moraju biti prioritet za ovu zemlju. Moramo nastaviti i osigurati brži finansijski prostor. Finansijska stabilnost svakako mora ostati prioritet za zemlju, a kada je u pitanju poslovno okruženje, tu je svakako neophodno da provodimo reforme.“
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG