Dostupni linkovi

Freedom House: Pad sloboda u Srbiji i Sloveniji, blago poboljšanje u Crnoj Gori


Fridom haus, u izveštaju za 2021. godinu, Srbiju, Sloveniju i Mađarsku svrstava među države u kojima se beleži pad sloboda. Na fotografiji lideri tri države Aleksandar Vučić, Viktor Orban i Janez Janša, tokom samita na Bledu (Slovenija) 31. avgusta 2021.
Fridom haus, u izveštaju za 2021. godinu, Srbiju, Sloveniju i Mađarsku svrstava među države u kojima se beleži pad sloboda. Na fotografiji lideri tri države Aleksandar Vučić, Viktor Orban i Janez Janša, tokom samita na Bledu (Slovenija) 31. avgusta 2021.

Sloboda se na globalnom nivou suočava sa stravičnom pretnjom, a osam od deset stanovnika planete danas živi u državi koja nije slobodna ili je samo delimično slobodna, pokazuje poslednji izveštaj Fridom hausa (Freedom House).

"Širom sveta neprijatelji liberalne demokratije - oblika samouprave u kojem se priznaju ljudska prava i svaki pojedinac uživa jednak tretman pred zakonom - ubrzavaju svoje napade", upozoravaju iz te međunarodne nevladine organizacije.

Među zemljama Zapadnog Balkana u kalendarskoj 2021. godini, na koju se istraživanje odnosi, najviše je napredovala Crna Gora. Blaži trend napretka beleže Kosovo i Severna Makedonija, dok je ocena Bosne i Hercegovine nepromenjena. Srbija je načinili još jedan korak unazad i ponovo se našla na listi onih koji su najviše nazadovali u poslednjih deset godina.

Kao i u prošlom izveštaju, sve države Zapadnog Balkana karakterišu se kao - delimično slobodne zemlje.

Kako tumačiti izveštaj Frdom hausa?

Šta to znači i kako Fridom haus meri slobodu u svetu? Procenjuje se, naime, stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija, tako što svaka od njih dobija ocenu od 0 do 4, na nizu od 25 indikatora (grupisanih u dve kategorije: politička prava i građanske slobode ), što daje maksimalni rezulta od 100. Na kraju, na osnovu rezultata, zemlja ili teritorija zavredi status slobodne, delimično slobodne ili neslobodne.

Oko 38 posto globalnog stanovništvo živi u neslobodnim zemljama, što je najveći procenat od 1997. godine. Ukupno 60 zemalja pretrpelo je pad u slobodama, dok se njih samo 25 poboljšalo.

U Fridom hausu ocenjuju da, uprkos jasnim argumentima u korist demokratije, proteklih 16 godina jasno pokazuju da se ni rasprostranjenost demokratskih ideja, kao ni izvesnost globalnog napretka ka demokratiji, ne mogu uzeti zdravo za gotovo.

Aktuelna pretnja demokratiji, kako kažu, proizvod je 16 uzastopnih godina pada globalne slobode. "Autokrate ostaju odlučne da zadrže i prošire svoju moć i nastaviće da ostvaruju dobitke sve dok im zagovornici demokratije to dozvoljavaju", navodi se u izveštaju.

Zašto "pad sloboda" na Zapadonm Balkanu

Bosna i Hercegovina je najmanje slobodna zemlja u regionu s ocenom 53. Srpski nacionalistički lider u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik potisnuo je domaće kritičare, ocenjuje Fridom haus. Dodik se tako založio za otcepljenje entiteta Republika Srpska, u kojoj dominiraju etnički Srbi, od multietničke države BiH. U januaru, američko Ministarstvo finansija objavilo je proširenu listu sankcija za dela korupcije, kojima je obuhvaćen i Dodik.

Fridom haus piše i da je Dodik jedan od brojnih evropskih političara koji uživaju podršku mađarskog premijera Viktora Orbana. On je 2021. ugostio poznatog američkog desničara Takera Karlsona (Tucker Carlson), koji je, kako se navodi, "toplo upoznao milione svojih američkih gledalaca" s Orbanovom "ksenofobičnom propagandom", te "prezirom demokratskih principa i odbacivanjem međunarodnih standarda ljudskih prava".

Mađarska i Srbija su uz Tursku dve evropske zemlje koje u protekloj deceniji beleže najveći pad sloboda. Srbija je u tom periodu pala za 16, a Mađarska za čak 19 poena. Obe nacije izgubile su status slobodnih. Istovremeno, Orban i predsednik Srbije Aleksandar Vučić gaje prisne odnose i s novim izborima suočavaju se istog dana - 3. aprila.

U poslednjem izveštaju, Srbija je zaslužila ocenu 62, što je za dva manje nego lane. Fridom haus naglašava da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) konstantno narušava politička prava i građanske slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva.

Nezavisni mediji i novinarska udruženja u Srbiji povukla su se iz Vladine Radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara, u znak protesta zbog pogoršanja slobode i bezbednosti medija. Nezavisni novinari doživljavaju pritiske, pretnje i fizičke napade, često od grupa i pojedinaca povezanih sa SNS i bez prave reakcije vlade, upozoravaju u Fridom hausu.

Nastavak borbe s korupcijom i klijentelizmom

Kosovo ima skor 56, što je za dva bolje nego u prošlom izveštaju. Najslobodnije zemlje u regionu su Crna Gora i Severna Makedonija sa skorom 67. U odnosu na prethodni izveštaj Fridom hausa, Crna gora je napredovala za četiri, a Severna Makedonija za jedan poen.

Severna Makedonija nastavlja da se bori s korupcijom i klijentelizmom. Dok mediji i civilno društvo učestvuju u snažnom javnom diskursu, novinari i aktivisti se i dalje suočavaju sa pritiscima i zastrašivanjem.

Crna Gora se ovog puta pojavila kao "razlog za nadu", međutim, u međuvremenu i situacija u Podgorici ponovo se zakoplikovala. Od početka meseca kada je izglasano nepoverenja vladi premijera Zdravka Krivokapića, traju pregovori o formiranju nove vlade.

Opoziciona koalicija došla na vlast krajem 2020. godine, čime je okončana tri decenije vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), podseća Fridom haus. Nova vlada je, kako ocenjuju, nametnula manje prepreka političkoj konkurenciji i javnom emiteru dala veću nezavisnost. Njena tesna parlamentarna većina omogućila je zakonodavnoj vlasti da obezbedi veći nadzor nad izvršnom vlasti.

S druge strana, upozorava se da je DPS zadržao kontrolu nad pravosuđem, kao i da korupcija i stranačko zapošljavanje ostaju značajni problemi.

Iako je tradicionalno to država bivše Jugoslavije s ubedljivo najvišim skorom, Slovenija se u izveštaju našla u negativnom kontekstu. To je i jedina evropska i jedina slobodna zemlja na listi onih s najvećim padom u 2021. godini (s 95 na 90).

Slovenija je pretrpela značajan pad građanskih sloboda pošto je populistička vlada premijera Janeza Janše intenzivirala neprijateljstvo prema civilnom sektoru i medijima, te nastavila da podriva nezavisne institucije i vladavinu prava, ocenjuje Fridom haus. Vlada je uskratila finansiranje nezavisne novinske agencije i otežala finansiranje nevladinih organizacija, kao deo šireg napora da ućutka kritičare.

Hrvatska je zadržala status slobodne zemlje sa identičnim skorom 85, dok je Albanija i dalje samo delimično slobodna s ocenom 67 (prošle godine 66).

Strah birača u demokratskim zemljama

I u zemljama s davno uspostavljenom demokratijom, različite unutrašnje snage eksploatisale su sistemske nedostatke i promovisale mržnju i nasilje, upozoravaju iz Fridom hausa.

"Nedemokratski lideri i njihove pristalice u demokratskim sredinama radili su na preoblikovanju ili manipulaciji političkih sistema, delimično igrajući na strahove birača od promene u njihovom načinu života", navodi se u izveštaju.

Naglašava se da demokratijama, iznutra, štetu nanose neliberalne sile, uključujući tu beskrupulozne političare voljne da korumpiraju i razbiju same institucije koje su ih dovele na vlast. Ovo je, kako se ističe, bilo najvidljivije u Sjedinjenim Američkim Državama, gde su 6. januara demonstranti provalili u Kapitol, kao deo organizovanog pokušaja da se ponište rezultati predsedničkih izbora.

Tokom proteklih 16 godina, unutrašnje snage su oštetile stubove slobode u postojećim demokratijama u četiri ključna elementa: slobodi medija, vladavini prava, izborima i odnosu prema migrantima.

TV Liberty: Migrantske muke
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:30:32 0:00

Masovni dolasci migranata na granicu EU - koje je kreirao režim u Belorusiji, omogućivši prolazak hiljada osoba iz Iraka do granica onih članica EU koje su pružile utočište prognanim beloruskim opozicionarima - doveli su do militarizovanih odgovora, nezakonitog odbijanja i kršenja procedura azila, pre svih od strane vlada Poljske, Letonije i Litvanije.

Hiljade migranata tako je zaglavljeno u pograničnoj oblasti u teškim vremenskim uslovima, što je doprinelo brojnim smrtnim slučajevima. Poljska vlada tada je preduzela mere da legalizuje svoje odbijanje, kršeći i pravo EU i međunarodno pravo, ocenjuju u Fridom hausu.

Uticaj Kine i Rusije: 'Nemoguće je ignorisati štetu'

Lideri Kine, Rusije i drugih diktatura uspeli su da promene globalne podsticaje, ugrozivši konsenzus da je demokratija jedini održiv put ka prosperitetu i bezbednosti, ocenjuje Fridom haus.

"Sada je nemoguće ignorisati štetu po osnovu i ugled demokratije. Režimi Kine, Rusije i drugih autoritarnih zemalja stekli su ogromnu moć u međunarodnom sistemu, a u slobodnijim zemljama su njihove ustaljene norme dovedene u pitanje", piše u izveštaju.

Uoči ruskih parlamentarnih izbora u septembru 2021. godine, režim predsednika Vladimira Putina razbio je iluziju konkurencije zatvaranjem opozicionog lidera Alekseja Navaljnog čiji je pokret označen kao kao "ekstremistički". Uoči izbora proširen je i zakon o "stranim agentima", koji je ograničio nezavisne medija i kritičare režima.

Komunistička partija Kine (KPK) igra vodeću ulogu u promovisanju autokratskih normi. Ona nudi alternativu demokratijama kao izvor međunarodne podrške i ulaganja, pomažući potencijalnim autokratama da se učvrste na vlasti i obogate svoje režime.

Iako su novi dokazi ukazivali da su lider stranke Si Đinping i drugi najviši zvaničnici učestvovali u planiranju i sprovođenju zločina protiv čovečnosti i genocida nad manjinskim etničkim grupama, mnogi strani akteri, uključujući tu i neke demokratije, držali su se linije KPK, tvrde u Fridom hausu.

Hotel Meriot u Češkoj, na primer, odbio je da bude domaćin skupa Svetskog ujgurskog kongresa (novembar 2021), poštujući navodno "političku neutralnost".

Parlament Novog Zelanda uzdržao se od identifikovanja akcija Pekinga kao genocida, nakon što je kineski ministar trgovine upozorio da bi takav jezik omeo ekonomske odnose dve zemlje.

Turska je nekad bila utočište progonjenog ujgurskog stanovništva u Kini, međutim, turski predsednik Tajip Erdogan, suočen s ekonomskim problemima i otuđenjem od tradicionalnih demokratskih saveznika, promenio je stav i počeo ispunjavati zahteve Pekinga, navode u Fridom hausi. Turske vlasti otežale su Ujgurima dobijanje boravišnih dozvola, a nekoliko stotina njih zatočeno je u centrima za deportaciju.

Vojne diktature i protesti

Autoritarni režimi postali su efikasniji u kooptiranju ili zaobilaženju normi i institucija namenjenih da podrže osnovne slobode i da obezbede pomoć onima koji to želeda učine, upozorava Fridom haous.

Brzo američko vojno povlačenje iz Avganistana nanelo snažan udarac međunarodnom poverenju u sposobnost demokratija da zaštite svoje partnere.

"Debakl je obnovio lažne utiske u postojećim demokratijama da je podrška demokratiji u inostranstvu osuđena na propast, da uključuje nametanje 'zapadnih' ideala nevoljnom stanovništvu, te da ili zahteva neograničenu upotrebu vojne sile ili je neiskreni izgovor za njenu upotrebu", navodi se u izveštaju.

U međuvremenu, one zemlje koje su se mučile u prostoru između demokratije i autoritarizma, danas sve više naginju ovom drugom.

Državni udari su u 2021. bili češći nego u bilo kojoj od prethodnih 10 godina. Prvi se dogodio u februaru u Mjanmaru, neposredno pre nego što je novi parlament trebalo da položi zakletvu, nakon izbora u novembru 2020, na kojima je stranka koju je preferirala vojska snažno poražena. Mjanmar je prošle godine doživeo najveće smanjenje slobode u svetu.

Kraj civilne vladavine u Mijanmaru
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

U Sudanu, pre nego što je prelazna vlada trebalo da preuzme punu civilnu kontrolu, posle državnog udara iz 2019, vojska je u oktobru 2021. ponovo preuzela vlast i proglasila vanredno stanje.

Zapadna Afrika, donedavno region koji su karakterisala određena demokratska dostignuća, u 2021. pretrpela je dodatne neuspehe.

Lideri septembarskog puča u Gvineji tvrdili su da podržavaju demokratske principe, međutim, građani su ostavljeni pod vlašću koju nisu izabrali, a njihova politička prava su ograničena, pa je zemlja dobila status neslobodne. U Čadu, koji je već bio autoritarna država, vojska je intervenisala nakon smrti dugogodišnjeg predsednika i u aprilu postavila njegovog sina za novog lidera. Mali je doživeo svoj drugi vojni udar za manje od godinu dana.

Uprkos značajnim ograničenjima, ljudi širom sveta se opiru autokratiji i zalažu se za demokratske promene, naglašava Fridom haus. Protesti koji bude nadu viđeni su na ulicama u Tunisu, Kubi, Mjanmaru, Belorusiji, Sudanu, Hong Kongu.

U Fridom hausu ističu da demokratiju ne mogu nametnuti snage izvan date zemlje.

"Međunarodna pomoć i solidarnost su ključne za suprotstavljanje taktičkim prednostima i oblicima saradnje koje uživaju autokrate. Istovremeno, lokalni borci za ljudska prava, organizacije civilnog društva i zvanična izborna tela moraju zadati kurs i na kraju odrediti budućnost svoje zemlje", navodi se u izveštaju međunarodne nevladine organizacije.

* Preveo i priredio Danijel Apro

XS
SM
MD
LG