Dostupni linkovi

logo-print

Evropski kvalitet zaštite životne sredine za CG skup


Montenegro - EU and Montenegro flags, Podgorica, 26Jun2012.

Montenegro - EU and Montenegro flags, Podgorica, 26Jun2012.

Iako je neprestano u sjenci poglavlja 23 i 24 koji su u vezi sa vladavinom prava, realizacija obaveza iz 27. poglavlja koje se odnosi na zaštitu životne sredine će tokom pristupnih pregovora sa EU biti najteža i najskuplja. Dio troškova će finansirati EU, ali novac će se crpiti i iz državnog i budžeta lokalnih samouprava. Poseban udar će pretrpjeti privreda jer, prema Vladinim procjenama, samo industrijski sektor će morati da izdvoji sto miliona eura.

"Integracija u EU je velika poslovna šansa za privredu Crne Gore ali, istovremeno, može da predstavlja i veliku opasnost ukoliko se domaći privredni sektor ne prilagodi kvalitetno i blagovremeno novim zahtjevima, standardima i propisima", rekla je predstavnica Ministarstva za održivi razvoj Ivana Vojinović, koja je tokom današnjeg susreta sa crnogorskim privrednicima govorila o predstojećim ključnim izazovima u vezi sa realizacijom obaveza koje pregovarački proces nameće u oblasti zaštite životne sredine.

"Mi smo na zadovoljavajućem nivou uskladjeni sa evropskim zakonodavstvom u ovoj oblasti, na nivou od 60 odsto. Ključni izazov je svakako implementacija, odnosno, praktična primjena propisa u oblasti životne sredine koja zahtjeva snažne adminstrativne i izvršne kapacitete, a naročito jaku inspekcijsku službu. Dakle, osiguranje, pravovremena kontrola, monitoring i nadzor, izricanje preventivnih mjera ali i sankcija za sve koji krše zakone."

Ivana Vojinović, je rekla da se početak rada na projektu procjene ukupnih troškova koje će Crna Gora imati po osnovu potpunog uskladjivanja sa propisima EU u oblasti životne sredine može očekivati do kraja tekuće godine. Uprkos odsustvu tačne računice, već sada je jasno da će evropski kvalitet zaštite životne sredine biti veoma skup.

"Ne mogu da ne pomenem ovaj ključni, finansijski izazov koji se tiče zaista enormnih, pozamašnih infrastrukturnih ulaganja koji se, prije svega, tiču ulaganja u rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove ekološke infrastrukture, zatim sanaciju prošlog, "istorijskog" zagadjenja, kao i ulaganje u nove standarde zaštite životne sredine."

Da zaštita životne sredine predstavlja jednu od najzahtjevnijih politika EU u procesu pristupnih pregovora, potvrdjuje je i potpredsjednik Privredne komore, Ivan Saveljić.

Ivan Saveljić

Ivan Saveljić

"Zaštita životne sredine koja nije klasičan sektor poput drugih politika EU, već je važan dio svih segmenata života - od zdravlja i ljudskih prava do socijalne pomoći i ekonomskog razvoja, zahtjevna je i vrlo skupa ", kaže Saveljić.

"Da bi postala članica, država kandidat mora da bi ispunila uslove koje EU postavila radi prihvatanja pravne tekovine koja obuhvata više od 300 različitih propisa koji se odnose na zagadjenje vazduha, vode... hemikalije, upravljanje otpadom, biotehnologiju, zaštitu od radioaktivnog zračenja i očuvanje prirodnih resursa. Troškovi uskladjivanja su relativno veliki za zemlje koje imaju manji broj stanovnika što se odnosi i na Crnu Goru, pa je potrebno izraditi dobre planove na osnovu kojih ćemo moći efikasno da koristimo predpristupne instrumente."

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Andrija Pejović smatra da je poglavlje pristupnih pregovora koje se bavi politikom životne sredine EU nepravedno u sjenci poglavlja 23 i 24 koja se bave vladavinom prava uprkos činjenici da će 27. poglavlje imati veliki uticaj, naročito na privredu.

Pored državnog budžeta i lokalnih samouprava i privreda će, da bi ispunila evropske ekološke standarde, imati velike troškove. Procjena je da će samo industrijski sektor morati da izdvoji 100 miliona eura.

Pejović naglašava potrebu dobre pripreme za eksploataciju evropskih fondova.

"Treba imati na umu novi programski period za predpristupne fondove pomoći EU u narednih sedam godina i kako na najbolji način sada, u ovoj fazi, kada se spremamo za novi period pomoći EU od 200 miliona eura, kako iskoristiti taj novac da se dio alokacija potroši na prilagodjavanje u oblasti zaštite životne sredine. To su sve pitanja o kojima se mora razgovarati već u ranoj fazi i koja se mogu rješavati samo strateški, vizionarski. Ne postoji improvizacija u ovom dijelu. Ako počnemo da improvizujemo i gubimo vrijeme na rješavanje stvari "jedna po jedna", vjerovatno će nam se desiti da se probudimo jedno jutro i da je ulazak u EU pred vratima, a da mi još nijesmo spremni."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG