Dostupni linkovi

logo-print

Američki predsjednik Barack Obama poručio je da će od petka biti pojačane sankcije Rusiji u odbrambenom, finansijskom i energetskom sektoru zbog nelegalnih akcija u Ukrajini. Iz istih razloga i EU od petka počinje sa primjenom novog seta sankcija o kojima je odluka formalno donesena početkom sedmice.

SAD i EU, prema riječima američkog predsjednika Baracka Obame, koordinarono su donijeli odluku da novi set sankcija za Rusiju zbog ukrajinske krize stupi na snagu u petak.

Cilj novih mjera je dalja politička i ekonomska izolacija Rusije, zbog destabilizacije Ukrajine i prisustva njenih trupa na kriznom područiju te zemlje.

Portparolka visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i bezbjednost Catherine Ashton, Maja Kocijačić objasnila je u četvrtak medijima:

Maja Kocijančič

Maja Kocijančič

“EU će produbiti mjere u četiri oblasti u kojima se te mjere već primjenjuju od jula.Govorimo o pristupu tržištu kapitala, odbrani, osjetljivim tehnolgijama i robi sa dvostrukom namjenom. EU lideri su takođe tražili da se sastavi lista pojedinaca koji su povezani sa djelovanjem separatističkih grupa na istoku Ukrajine, posebno u regionu Donbas i to je takođe urađeno”, rekla je Kocijančič.

Mjere se u petak objavljuju u zvaničnom Glasniku EU. Predviđaju zamrzavanje sredstava i zabranu putovanja za visoke ruske zvaničnike i poslanike, njih još 24, uključujući i nacionalističkog podstrekača Vladimira Žirinovskog, kao i restrikcije u finaninsiranju s državom povezanih kompanija, uključujući i Rosneft, kao i Transneft i Gazprom neft.

I Vašington i Brisel su poručili da pažljivo prate primjenu sporazuma o prekidu vatre dogorenu prošlog petka u Minsku, i da sankcije mogu biti kako je rekao predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompuy "ili ublažene ili pojačane", jer, prema riječima američkog predsjednika Obame još čekaju “da vide uvjerljive dokaze da je Rusija prekinula sa naporima na destabilizaciji Ukrajine “

“Ako Rusija u potpunosti primijeni sve dogovoreno sankcije se mogu opozvati, ali ako umjesto toga nastavi sa agresivnim akcijama i kršenjem međunarodnog prava, cijena će nastaviti da se povećava”, poručio je Obama.

Prva reakcija bila je novo rekordno slabljenje ruske rublje.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopštilo je, pak, da nove sankcije podrivaju mirovne napore u Ukrajini uz ocjenu da je “EU praktično donijela odluku protiv procesa za postizanje mirovnog dogovora”.

Moskva je sankcije takođe ocijenila kao “neprijateljski akt “ uz upozorenje da će odgovor Rusije biti “apsolutno proporcionalan”.

Savjetnik ruskog predsjednika, Vladimira Putina, Andrej Belousov, rekao je da je Rusija već sačinila listu proizvođača roba kojima će biti zabranjen uvoz iz EU, kao odgovor na sankcije.

Nove sankcije za Rusiju dogovorene su krajem prošle sedmice na marginama summita NATO u Velsu 5. septembra, EU ih je formalno odborila u Briselu 8. septembra, ali sa odgođenim efektom da bi dali prostora za primjenu dogovorenog prekida vatre između ukrajinskih snaga i proruskih separatista na istoku potpomognutim ruskim trupama.

Rusija je uporno negira tvrdnje Zapada, NATO –a i Kijeva da njene snage učestvuju u borbama u regionu Donjecka i Luganjska.

Prije dva dana je i Amnesty International, potvrdio na osnovu dokaza kojima raspolažu, da su ruske trupe uključene u sukobe na istoku Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik, Petro Porošenko 10. septembra je izjavio da je Rusija povukla 70 posto svojih trupa sa istoka, nadajući se da se time otvara put mirovnoj inicijativi započetoj sa krhkim primirjem.

NATO je pak 11. septembra saopštio da se u Ukrajini još uvjek nalazi najmanje 1.000 ruskih vojnika.

Ukrajinski predsjednik Porošenko u petak je inače saopštio da će se 16. septembra susresti predstavnici ukrajinskog parlamenta Vrhovne Rade sa evopskim parlamentarcima radi ratifikacije Sporazuma o pridruživanju sa EU.

Kako je naveo Porošenko ratifikacija će biti "istorijski momenat" koji će definisati budućnost Ukrajine.

Porošenko je takođe rekao da se nada da će tokom posjete Vašingtonu sljedeće sedmice osigurati "specijalni status" Ukrajine u odnosima sa NATO-om.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG