Državljanke BiH sve češće postaju žrtve trafikinga

Povodom obilježavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima još jednom je istaknuto da BiH nije uradila dovoljno na procesuiranju i prevenciji ovog krivičnog djela. Naime, od nekoć zemlje tranzita, BiH je sve više država porijekla žena koje su seksualno eksploatisane.

Potvrđuje to i posljednji izvještaj State Departmenta u kojem stoji da je BiH izvor, destinacija i tranzitna zemlja za muškarce, žene i djecu koji su izloženi trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada.

Žrtve trgovine ljudima u BiH uglavnom su maloljetne bh. državljanke, a u posljednjih nekoliko godina evidentirano je 150 djevojaka. I dok sve veći broj bh. državljana postaje žrtvom trgovine ljudima, vlasti, ali i pravosudne institucije ponašaju su kao da se ta najteža krivična djela ne događaju.

„Ako nisam imala određeni iznos novca koji bih mu dala, on bi me tkao, prijeto, čupao me za kosu, gurao me. Nisam znala šta da radim. Niko nije mogao da mi pomogne. Bila sam sama i uplašena“, priča djevojka - žrtva trgovine ljudima.

Ona je samo jedna od 150 bh .državljanki koje su u posljednjih pet godina otjerane u seksualno ropstvo. Svoja tragična iskustva ispričala je u sklopu serijala “Javna istraga“ koji su radili Federalna uprava policije i Mebius film produkcija.

Trgovci ljudima uglavnom vrbuju maloljetne djevojke iz siromašnih porodica, kaže izvršna direktorica nevladine organizacije „Žena BiH“ iz Mostara Azra Hasanbegović:

„Žrtva je mahom iz siromašne porodice. Način vrbovanja je uvijek isti. To su poznate osobe koje ih na neki način ili privuku ili čekaju ispred škole.“

Žene iz BiH, ali sve češće i mlade djevojke odvode se u Azerbejdžan, Hrvatsku, te zemlje Evropske unije u svrhu seksualnog iskorištavanja ili prisilnog rada.

Koordinatorica mreže Ring, koja okuplja 12 nevladinih organizacija, Mara Radovanović ističe kako se zbog teške finansijske situacije, ali i tradicije, najviše odvode maloljetne Romkinje.

„One su na posebnom udaru jer se zloupotrebljava jedan romski običaj, a to je rana udaja, pa se djevojčice uz obećanje udaje za nekog tamo momka odvode tamo, a taj momak uopšte ne postoji. To je ustvari jedan put trgovine“, navodi Mara Radovanović.

(FOTOGALERIJA: Obilježavanje Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, Mostar, 18. oktobar 2012. foto: Mirsad Behram)



Iskorištavanje djece i radnika

Načelnik Službe za operativnu podršku državne Agencije za istrage i zaštitu Boris Jovanović navodi jedan od primjera odvođenja bh. djevojaka u države Evropske unije, gdje su bile prisiljavane na pružanje seksualnih usluga:

„Imamo jedan slučaj iz srednje Bosne. Čovjek koji je porijeklom iz toga mjesta dolazio je, odvodio djevojke obećavajući im da će tamo dobiti posao. A kad one dođu tamo, onda im kaže: ’Pazite, ja ne mogu sad vama da sredim papire, vi se morate udati za nekoga čovjeka.’ I one jadne potpišu taj brak - i, naravno, onda ih on prisiljava na raznorazne seksulane usluge za druge ljude itd.“

Trgovina ljudima više se ne ograničava samo na seksualno iskorištavanje djevojaka i žena. Novi oblik trgovine ljudima odnosi se na iskorištavanje uglavnom djece, koja se primoravaju da rade ili prose. Prema riječima direktorice udruženja „Budućnost“ iz Modriče Gordane Vidović, u porastu je broj dječaka i djevojčica koje organizovane kriminalne grupe primoravaju na prosjačenje:

„Roditelji najčešće eksploatišu svoju djecu koja im donose novac da bi oni trošili za neke svoje potrebe, najčešće za alkohol i cigarete. I ukoliko ne donesu, djeca dobijaju batine.“

Glasnogovornica organizacije „Novi put“ iz Mostara Edisa Demić navodi jedan od primjera iskorištavanja bh. radnika:

„Mi smo imali slučaj Azerbejdžan gdje je preko 800 naših radnika završilo u Azerbejdžanu, kojima su oduzeta osnovna ljudska prava samim time što su im oduzeti dokumenti, ograničena sloboda kretnja, onemogućeno kontaktiranje sa njihovim porodicama.“

Na kraju, kada se sve sabere i oduzme, bh. pravosudni sistem, ali i predstavnici vlasti malo su uradili u borbi protiv trgovine ljudima. Zbog toga je BiH, a prema ocjeni američke vlade, pala na niži nivo. Savjetnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija smatra kako je u borbi sa ovom modernom pošasti zakazalo kompletno društvo.

„BiH posljednjih godina je nešto lošija u ocjenama na koji način se bori protiv trgovine ljudima jer nije bio ni dovoljan broj pokrenutih istraga i osuđenih ljudi za ovaj oblik organiziranog kriminala“, kaže Đuderija.

Pretpostavlja se da je broj žrtava trgovine ljudima u BiH veći jer je teško prepoznati žrtvu trgovine ljudima. Tokom 2011. godine dva skloništa pod upravom nevladinih organizacija zbrinula su ukupno 21 žrtvu, od kojih 18-ero djece.

I dok sve veći broj bh. državljana postaje žrtvom trgovine, bh. vlasti, ali i pravosudne institucije ponašaju su kao da se ta najteža krivična djela ne događaju.