Dostupni linkovi

logo-print

Ogurlić: Što je Rijeci Split, i obratno


Dragan Ogurlić

Dragan Ogurlić

Dragan Ogurlić je direktor i urednik Izdavačke kuće Adamić iz Rijeke, sve uspješnijeg nakladnika čiji je Smijeh slobode - uvod u Feral Tribune Borisa Pavelića pred trećim izdanjem, a Dežulovićevi Razgovori sa Smojom - u tisku. Objavio je 14 autorskih knjiga, dobio više nagrada za književni i novinarski rad (Nagradu Grada Rijeke i dva Zlatna pera HND-a), a otkako je na čelu izdavačke kuće Adamić u tri i pol godine uredio je i objavio više od 50 naslova, te pokrenuo knjižarsku djelatnost.

Subota, 18. srpnja

Usprkos ovoj toplini i žegi, ne štedeći sebe donijeli smo odluku ponovo prelomiti knjigu "Razgovori sa Smojom" prominentnog autora Borisa Dežulovića iz malog mjesta Pisak pokraj Omiša.

Konzilij, u kojem je uz autora i urednika još i Predrag Lucić, bio je neumoljiv; izbacit ćemo iz knjige sve međunaslove, ponešto anterfilea, povećati fotografije, dodati još dvadesetak iz privatnog arhiva Feđe Klarića, promijeniti bilješku o autoru, uvrstiti sve korekture, promijeniti naslovnicu... Grafički se hvata za glavu, jer "mora sve iznova".

Knjiga o Smoji napravljena je s najvećom mogućom pažnjom i poslana u tisak tek nakon 13. verzije. Posljednji razgovor s bardom hrvatskog novinarstva i splitskim kroničarom i književnikom, otkriva moćnog, mudrog, ranjivog i do boli iskrenog Miljenka Smoju. Na taj oproštajni novinski razgovor u srpnju 1995. prije točno 20 godina Smoje je, otkriva nam Boris Dežulović, pristao samo da bi mogao potajno popiti koju čašu vina, a da mu Lepa u žmul ne dolijeva vodu. I, naravno, užicati koju strogo zabranjenu cigaretu.

Nedjelja, 19. srpnja

Negdje čitam da su završile Riječke ljetne noći. I to projekcijom filma "Ralje" Stevena Spielberga iz sedamdesetih.

Ranije smo znali da festival Riječkih ljetnih noći započinje pompozno, gostujućom trupom i s vatrometom, pridavala se tome programu doza ekskluzivnosti, naročito u vrijeme intendanture Mani Gotovac. Umjesto ekskluzivnosti i koncerata na otvorenom, Oliver Frljić nam je "usprkos svemu" ponudio improvizacije, reprize, participaciju kulturnih ustanova i jeftine performanse u ponoć. Da li se uopće moglo više, obzirom na sramotnih 70.000 kuna dodijeljenih od Ministarstva kulture?

Dočim, Splitsko ljeto najavljuje šest premijera drame, opere i baleta, gostovanje međunarodne operne zvijezde Inve Mule, a proračun teži 6,5 milijuna kuna od čega će se 44 posto samofinancirati.

Dražen Gudić pišući o usporedbi Rijeke i Splita u "Slobodnoj Dalmaciji" dobro primjećuje: "U radinoj Rijeci danas se s depresijom priča o poslu a sa strašću o nogometu i kazalištu. U opuštenijem Splitu, sport i teatar polako su prežaljeni, a turistički uzlet i prateći uslužni biznis dominantne su teme. Dok Split tone pred najezdom partijanera iz cijelog svijeta, nekad rokerska Rijeka u monotoniji vapi za barem jednim solidnim koncertom."

I opako dodaje: "Rijeka svoju političku stabilnost nije iskoristila. Neokrznuta metkom u ratu propustila je šansu da razvije svoje potencijale."

Ponedjeljak, 20. srpnja

Vrijeme je. Kreću pripreme za novo izdanje "Smijeha slobode" Borisa Pavelića. Prije ili kasnije, a najvjerojatnije najesen prije Sajma u Frankfurta, bit će objavljeno treće izdanje ove fantastične knjige.

Da je to vanserijska knjiga, govorio bih i da nisam izdavač. Jer, netko je to trebao učiniti, a Pavelić je u ovoj knjizi marno obavio posao cijelih instituta i fakulteta, dakle svih onih koji se busaju u prsa da proučavaju hrvatsko novinarstvo i hrvatsko društvo, koje se bez Ferala u devedesetima i kasnije proučavati ne može.

Novo izdanje je prilika da ispravimo dvije bitne stvari, a prva je donijeti INDEX svih imena i pojmova koji se spominju u knjizi. Do sada to nismo radili iz opreza da potencijalnim progoniteljima ne olakšamo posao. Drugo, Feralovci bi htjeli da se treće izdanje nadopuni popisom svih suradnika samostalnog Feral Tribunea od 1993. do 2008. To će biti novosti trećega izdanja. Puno imena i pojmova, lakše pretraživanje, pokoja osvježena ilustracija. Na postojećih 702, još dvadeset stranica više.

Utorak, 21. srpnja

Može li barem ovaj dnevnik bez vrućine? Ne može. U Rijeci je izmjereno najviše u Hrvatskoj, 38,9 stupnjeva!

Aktualni je val vrućina donio, gledajući srednju dnevnu temperaturu, najtoplije dane u znanoj povijesti Rijeke (naime, od 1948. godine, jer su raniji meteo podaci nedostupni).

Od pet najtoplijih riječkih dana u posljednjih 67 godina, tri su zabilježena u ovome tjednu!

Srijeda, 22. srpnja

Ne prođe dakle tjedan, ali ponekad ni dan, da se netko ne javi s novim rukopisom. Uglavnom pročitam što se piše, ali ne odgovorim svaki put. Oduzelo bi previše vremena, a nije niti popularno biti glasnik loših vijesti.

Kao što nije lako biti izdavač u Hrvatskoj.

Poticaji za knjigu prema malim i srednjim izdavačima nedostatni su za bilo kakvu ozbiljniju izdavačku produkciju. Izdavač danas nema pravo na neuspjeh i, zapravo, je u poziciji ulagača (ali bez zaštitnih mehanizama) koji će financirati projekt koji će se MOŽDA isplatiti, a možda i neće.

Pitanje je svih pitanja, ukoliko se želi zadržati izdavačka djelatnost u gradovima, kako pomoći izdavačima da prežive.

U Rijeci, koja želi biti Europska prijestolnica kulture za koju godinu, izdavači su na samrti. Nikada manje knjiga nije objavljeno nego 2014. godine. Primjer ugaslog riječkog ICR-a pokazuje kako je nepovratno i lako ugasiti izdavačku kuću višedesetljetne tradicije i poništiti život svih njenih izdanja koji sada zaključani čekaju proglašenje stečaja.

Četvrtak, 23. srpnja

Danas, 23. srpnja, pune dvije godine od pokretanja Knjižare/galerije Adamić u Opatiji, zadnji je radni dan voditeljice knjižare Smilje Cukrov. Ne ide Smilja daleko, tek na jednu fakultetsku epizodu u Kampusu u trajanju od 15 mjeseci, a bit će i dalje blizu i od pomoći, jer je Knjižara njeno autorsko djelo i vizija.

Kad smo prije dvije godine pokretali neobičnu knjižaru u Opatiji, jedan sad već bivši izdavač banuo je u knjižaru, okrenuo se na petama i rekao: "Propadate za šest mjeseci!"

Bilo je to vrlo hrabro i bahato reći, ali i poreći. Knjižarski lanci propadaju, knjižare se gase svakog tjedna, ali ovaj kulturni feral u Opatiji još bi mogao dugo "svitlit", zahvaljujući energiji čak 60 umjetnika te 15 pridruženih izdavača.

E pa, sretno Smiljo i hvala!

Petak, 24. srpnja

U Rijeci je u Pomorskom i povijesnom muzeju otvoren stalni postav Zbirke Domovinskog rata. Neki to još nazivaju Spomen sobom, i to bi bio prikladniji naziv za ovu instalaciju koja je, nadam se, samo početak nečega što bi u nastavku na nižim razinama Guvernerove palače mogao biti pravi muzej Domovinskog rata za području Rijeke, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Like.

Iako ovaj kraj nije bio zahvaćen izravnim ratnima razaranjima, priča o učešću Primoraca, Gorana i Bodula u Domovinskom ratu obuhvaća aktivno sudjelovanje oko 50.000 ljudi, angažiranje cijeloga gospodarstva u ratnoj logistici, prihvat i višegodišnje zbrinjavanje 40.000 prognanika i izbjeglica, kao i sudjelovanje u borbama na cijelom ratištu, uz velik broj slavnih, dramatičnih a premalo poznatih epizoda.

Ne znam koliko će ovaj postav komunicirati s posjetiteljima, jer je pomalo kaotičan. Ali, ni rat nije bio bolji.

XS
SM
MD
LG