Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, sastao se u ponedjeljak sa privrednicima koji su imali niz konkretnih primjedbi na ukupan poslovni ambijent. Međutim, sudeći po premijerovom izlaganju, Crnoj Gori predstoji investicioni bum koji će se mjeriti milijardama eura pa je sada najveći problem kako iskoristiti toliki novac.
"Projekat na Luštici se realizuje, projekat u Kumboru se realizuje, projekat u Porto Montenegru se realizuje, realizuje se projekat Katara na lokaciji Plavi horizonti. Imamo sve uslove da u par mjeseci izdamo građevinsku dozvolu da se nastavi projekat Amana na Svetom Stefanu. Mogu slobodno danas kazati da je ugovoren projekat sa Abu Dabijem vezano za Kraljičinu plažu između Bara i Budve i mislim da imamo uslove da u sledećih par mjeseci izdamo i građevinsku dozvolu na lokaciji Maljevik. To su projekti koji generišu ne manje od tri milijarde koje se moraju potrošiti za te projekte. Na nama je sada da se organizujemo i vidimo kako ćemo najbolje iskoristiti najviše benefita od te investicione potrošnje koja će se dogoditi".
Ovo su riječi predsjednika Vlade Crne Gore, Mila Đukanovića koje je izgovorio tokom susreta sa crnogorskim privrednicima. Premijer je, prije svega naglasio da je primarni cilj njegove vlade u prethodnoj godini bio stabilizacija javnih finansija, a da je sada ima ispred sebe dva cilja: dinamiziranje rasta i razvoja i povećanje konkurentosti.
Đukanoviću nije smetala činjenica da je u Crnoj Gori osnovni problem nedostatak proizvoda o čemu najbolje svjedoči struktura crnogorskog izvoza u kojoj više od polovine otpada na bankrotirani podgorički Kombinat aluminijuma koji će, uprkos optimizmu koji se širi iz Vlade, po mnogim ocjenama biti ugašen, te da se pored aluminijuma izvozi vino i da već čelik učestvuje sa samo tri procenta.
Ignorišući činjenicu da je realni sektor u Crnoj Gori sveden na minimum, kao i mnoge prepreke za bavljenje biznisom: od administrativnih do finansijskih, premijer je podsjetio da je Vlada u prethodnom periodu učinila dosta na obezbjeđivanju uslova za makrostabilnost i pretpostavke za konkuretnost.
"Crnu Goru smo učlanili u Svjetsku trgovinsku organizaciju, potpisali sporazume o slobodnoj trgovini, stvarali smo uslove da naši proizvođači imaju kvalitetan proizvod, imaju laku dostupnost na mnogo širim tržištima. Eurizovana ekonomija je sama po sebi prednost prednost jer ona obezbjeđuje da se smnanje transakcioni troškovi, da se izbjegne valutni rizik, da se lakše privuku investitori kao partneri", istakao je premijer.
Iako su premijer Đukanović i ministri ekonomije, finansija i turizma radije govorili o dosadašnjim rezultatima i planovima za budućnost, privrednici su podsjetili na jednostavan recept za uspješnu ekonomiju. Direktorka Plantaža, Verica Maraš je u uopštenim preporukama ipak dotakla suštinu.
"Crna Gora u budućnosti mora više pažnje posvetiti realnom sektoru, znači proizvodnji. Realni sektor stvara novu vrijednost koja uvećava BDP, otvara nova radna mjesta, jača kupovnu moć stanovništva, podstiče potršnju koja utiče na ponovni rast proizvodnje i tako društvo raste. Sve ekonomije koje imaju jak realni sektor gotovo da nijesu ni osjetile ekonomsku krizu. Sledeća poruka bi bila da se u budućnosti više pažnje posveti izvozno orjentisanim preduzećima", rekla je Maraš.
Vlasnik i direktor Zetagradnje, Blagota Radović je govorio o problemima sa kojima se suočava građevinski sektor.
"Visina komunalnog opremanja danas koju mi imamo u Crnoj Gori, glavnom gradu i primorju je neodrživa za investitore. Drugi problem je ulaganje naših sredstava u razvoj elektro-energetske infrastrukture, a ja vam mogu reći da su u pitanju milioni eura".
Turistički poslenici su se, uglavnom žalili na prevelika zahvatanja države, sivu ekonomiju i novi zakon o radu čija primjena počinje za nekoliko dana, koji će obavezivati poslodavce da na neodređeno prime sve koji su u firmi proveli minimum dvije godine, pa će zbog toga, navodno, ostati bez posla veliki broj ljudi.
Hotelijer, Dragan Ivančević je iznio i konkretan problem koji bi trebalo rješavati na međunarodnom nivou.
"Da se u bilateralnim razgovorima sa Hrvatskom omogući da granični prelaz Kobila bude turistički prelaz kako bi omogućili da bez velikih procedura turistički autobusi koji putuju prema Crnoj Gori bez velikih gužvi dođu do nas. Mi smo za njih jedna od najvažnijih izletničkih destinacija. Tako da se i oni u Hrvatskoj suočavaju sa tim problemom", naveo je Ivančević.
"Projekat na Luštici se realizuje, projekat u Kumboru se realizuje, projekat u Porto Montenegru se realizuje, realizuje se projekat Katara na lokaciji Plavi horizonti. Imamo sve uslove da u par mjeseci izdamo građevinsku dozvolu da se nastavi projekat Amana na Svetom Stefanu. Mogu slobodno danas kazati da je ugovoren projekat sa Abu Dabijem vezano za Kraljičinu plažu između Bara i Budve i mislim da imamo uslove da u sledećih par mjeseci izdamo i građevinsku dozvolu na lokaciji Maljevik. To su projekti koji generišu ne manje od tri milijarde koje se moraju potrošiti za te projekte. Na nama je sada da se organizujemo i vidimo kako ćemo najbolje iskoristiti najviše benefita od te investicione potrošnje koja će se dogoditi".
Ovo su riječi predsjednika Vlade Crne Gore, Mila Đukanovića koje je izgovorio tokom susreta sa crnogorskim privrednicima. Premijer je, prije svega naglasio da je primarni cilj njegove vlade u prethodnoj godini bio stabilizacija javnih finansija, a da je sada ima ispred sebe dva cilja: dinamiziranje rasta i razvoja i povećanje konkurentosti.
Đukanoviću nije smetala činjenica da je u Crnoj Gori osnovni problem nedostatak proizvoda o čemu najbolje svjedoči struktura crnogorskog izvoza u kojoj više od polovine otpada na bankrotirani podgorički Kombinat aluminijuma koji će, uprkos optimizmu koji se širi iz Vlade, po mnogim ocjenama biti ugašen, te da se pored aluminijuma izvozi vino i da već čelik učestvuje sa samo tri procenta.
Ignorišući činjenicu da je realni sektor u Crnoj Gori sveden na minimum, kao i mnoge prepreke za bavljenje biznisom: od administrativnih do finansijskih, premijer je podsjetio da je Vlada u prethodnom periodu učinila dosta na obezbjeđivanju uslova za makrostabilnost i pretpostavke za konkuretnost.
"Crnu Goru smo učlanili u Svjetsku trgovinsku organizaciju, potpisali sporazume o slobodnoj trgovini, stvarali smo uslove da naši proizvođači imaju kvalitetan proizvod, imaju laku dostupnost na mnogo širim tržištima. Eurizovana ekonomija je sama po sebi prednost prednost jer ona obezbjeđuje da se smnanje transakcioni troškovi, da se izbjegne valutni rizik, da se lakše privuku investitori kao partneri", istakao je premijer.
Iako su premijer Đukanović i ministri ekonomije, finansija i turizma radije govorili o dosadašnjim rezultatima i planovima za budućnost, privrednici su podsjetili na jednostavan recept za uspješnu ekonomiju. Direktorka Plantaža, Verica Maraš je u uopštenim preporukama ipak dotakla suštinu.
"Crna Gora u budućnosti mora više pažnje posvetiti realnom sektoru, znači proizvodnji. Realni sektor stvara novu vrijednost koja uvećava BDP, otvara nova radna mjesta, jača kupovnu moć stanovništva, podstiče potršnju koja utiče na ponovni rast proizvodnje i tako društvo raste. Sve ekonomije koje imaju jak realni sektor gotovo da nijesu ni osjetile ekonomsku krizu. Sledeća poruka bi bila da se u budućnosti više pažnje posveti izvozno orjentisanim preduzećima", rekla je Maraš.
Vlasnik i direktor Zetagradnje, Blagota Radović je govorio o problemima sa kojima se suočava građevinski sektor.
"Visina komunalnog opremanja danas koju mi imamo u Crnoj Gori, glavnom gradu i primorju je neodrživa za investitore. Drugi problem je ulaganje naših sredstava u razvoj elektro-energetske infrastrukture, a ja vam mogu reći da su u pitanju milioni eura".
Turistički poslenici su se, uglavnom žalili na prevelika zahvatanja države, sivu ekonomiju i novi zakon o radu čija primjena počinje za nekoliko dana, koji će obavezivati poslodavce da na neodređeno prime sve koji su u firmi proveli minimum dvije godine, pa će zbog toga, navodno, ostati bez posla veliki broj ljudi.
Hotelijer, Dragan Ivančević je iznio i konkretan problem koji bi trebalo rješavati na međunarodnom nivou.
"Da se u bilateralnim razgovorima sa Hrvatskom omogući da granični prelaz Kobila bude turistički prelaz kako bi omogućili da bez velikih procedura turistički autobusi koji putuju prema Crnoj Gori bez velikih gužvi dođu do nas. Mi smo za njih jedna od najvažnijih izletničkih destinacija. Tako da se i oni u Hrvatskoj suočavaju sa tim problemom", naveo je Ivančević.
