Tokom aktuelnog procesa priključenja Crne Gore Evropskoj uniji, neprestano se govori o sveopštim reformama koje, između ostalog, podrazumijevaju institucije nezavisne od političkih uticaja i eliminaciju diskriminacije, ali primjer Savjeta za antidiskriminaciju možda predstavlja slučaj po kom se može zaključiti da se nije mnogo odmaklo.
Na čelu Savjeta za zaštitu od diskriminacije je predsjednik Vlade, Milo Đukanović, dok je sekretar ovog tijela njegov savjetnik za ljudska prava Jovan Kojičić koji ovih dana trpi žestoke kritike dijela nevladinog sektora.
NVO Centar za građansko obrazovanje i Ekvista ocjenjuju da postaje sve jasnije da Savjet predstavlja opterećenje za Vladu i premijera Mila Đukanovića lično.
"Sve ono što je od naše argumentacije odbacivano, Evropska komisija je uvažila, pa afera "Snimak" u kojoj je razotkrivena zloupotreba državnih resursa u predizborne svrhe od strane premijerove DPS, predstavlja pitanje o kom će se i dalje govoriti. Savjet nije razmatrao ni druga važna pitanja, poput diskriminacije kritički orijentisanih medija koji trpe konstantan pritisak i nasilje", zaključuju dvije NVO.
"Rad savjeta ne ocjenjujem pozitivno zato što je u posljednje vrijeme njegov rad potpuno obesmišljen, prije svega ukidanjem poslovnika o radu i neadekvatnim definisanjem uloge i nadležnosti i određenih pitanja koja se odnose na rad savjeta, a u okviru odluke o obrazovanju tog tijela. Inicijative koje dolaze od strane civilnog sektora jednostavno su odbijene, a da ne postoji bilo kakvo obrazloženje zašto su te inicijative isključene. Na početku rada sve inicijative koje su dolazile od strane civilnog sektora su prihvatane, o njima se razgovaralo, donosili su se i zaključci. Toga više nema. Određena, veoma osjetljiva pitanja izbjegavaju da postave na dnevni red – od diskriminacije novinara pojedinih medija i drugih očiglednih primjera diskriminacije", kaže Milan Šaranović iz Ekviste.
"Želimo da unaprijedimo rad Savjeta"
Naročito je zanimljvo da dio NVO sektora, upravo Savjet za zaštitu od diskriminacije optužuje za diskriminaciju.
"Mi smo tokom organizacije Povorke ponosa u Podgorici njemu poslali zahtjev za organizovanje sastanka na koji nikada nije odgovorio, iako u medijima tvrdi da ne postoji zahtjev na koji on nije odgovorio. Takođe, u tom zahtjevu smo naveli da želimo da se sastanemo sa njim. On sada govori da ga nikada nijesmo pozvali da se sastanemo. Neke inicijative koje smo mi slali savjetu, odnosno pritužbe protiv načelnika Kazneno popravnog doma u Spužu, gospodina Milana Radovića, Savjet za zaštitu od diskriminacije nikada nije razmatrao na bilo koji način. Gospodin Kojičić je kasnije u medijskim nastupima prošle nedjelje rekao da je postignut nekakav dogovor unutar savjeta da se oni više ne bave takvim pitanjima. Imamo nezadovoljstvo ostalih organizacija koje nailaze na potpunu zatvorenost tog tijela kada su i neke druge inicijative u pitanju", kaže Danijel Kalezić iz NVO Queer.
Problem je dospio u javnost kada su predstavnici nekoliko nevladinih organizacija napustili okrugli sto uslijed nezadovoljstva zbog uskraćivanja diskusije odmah po okončanju uvodnih izlaganja, da bi se, navodno, izbjegle kritičke diskusije pred važnim zvanicama.
Jovan Kojičić u utorak nije bio u mogućnosti da se odazove našem pozivu, ali je prethodno, gostujući na državnoj TV, odbacio optužbe.
"Dugo sam živio u Evropi i upravo sa sobom donosim evropske vrijednosti i zaista makar u tom dijelu nikada nijesam nešto ovako video od tamošnjih NVO. Istina je da sam tada razgovarao sa sociolozima na univerzitetu u Švedskoj koji su mi rekli da takvi i slični fenomeni su prije 50 ili 60 godina bili aktuelni u Švedskoj. To je znači ipak jedan proces".
Milan Šaranović iz NVO Ekvista insistira na tvrdnji da predstavnici dijela NVO sektora nijesu u ličnom sukobu sa sekretarom Savjeta, već da isključivo nastoje da unaprijede rad ovog tijela.
"Mislim da je ova situacija složenija od samog utvrđivanja odgovornosti kod njega. Naravno, njegova odgovornost se podrazumijeva. Na primjer u saznanju smo da neke NVO podnosile inicijative sekretaru savjeta koje do nas kao članova savjeta nikada nijesu stigle. To nas sigurno vodi do pitanja odgovornosti za takvo stanje. Ali mi ne želimo da neko to iskoristi ili zloupotrijebi ili predstavi kao lični sukob sa njim. Mi želimo da unaprijedimo rad savjeta i prekinemo dosadašnju praksu koja nije dobra".
Na čelu Savjeta za zaštitu od diskriminacije je predsjednik Vlade, Milo Đukanović, dok je sekretar ovog tijela njegov savjetnik za ljudska prava Jovan Kojičić koji ovih dana trpi žestoke kritike dijela nevladinog sektora.
NVO Centar za građansko obrazovanje i Ekvista ocjenjuju da postaje sve jasnije da Savjet predstavlja opterećenje za Vladu i premijera Mila Đukanovića lično.
"Sve ono što je od naše argumentacije odbacivano, Evropska komisija je uvažila, pa afera "Snimak" u kojoj je razotkrivena zloupotreba državnih resursa u predizborne svrhe od strane premijerove DPS, predstavlja pitanje o kom će se i dalje govoriti. Savjet nije razmatrao ni druga važna pitanja, poput diskriminacije kritički orijentisanih medija koji trpe konstantan pritisak i nasilje", zaključuju dvije NVO.
"Rad savjeta ne ocjenjujem pozitivno zato što je u posljednje vrijeme njegov rad potpuno obesmišljen, prije svega ukidanjem poslovnika o radu i neadekvatnim definisanjem uloge i nadležnosti i određenih pitanja koja se odnose na rad savjeta, a u okviru odluke o obrazovanju tog tijela. Inicijative koje dolaze od strane civilnog sektora jednostavno su odbijene, a da ne postoji bilo kakvo obrazloženje zašto su te inicijative isključene. Na početku rada sve inicijative koje su dolazile od strane civilnog sektora su prihvatane, o njima se razgovaralo, donosili su se i zaključci. Toga više nema. Određena, veoma osjetljiva pitanja izbjegavaju da postave na dnevni red – od diskriminacije novinara pojedinih medija i drugih očiglednih primjera diskriminacije", kaže Milan Šaranović iz Ekviste.
"Želimo da unaprijedimo rad Savjeta"
Naročito je zanimljvo da dio NVO sektora, upravo Savjet za zaštitu od diskriminacije optužuje za diskriminaciju.
"Mi smo tokom organizacije Povorke ponosa u Podgorici njemu poslali zahtjev za organizovanje sastanka na koji nikada nije odgovorio, iako u medijima tvrdi da ne postoji zahtjev na koji on nije odgovorio. Takođe, u tom zahtjevu smo naveli da želimo da se sastanemo sa njim. On sada govori da ga nikada nijesmo pozvali da se sastanemo. Neke inicijative koje smo mi slali savjetu, odnosno pritužbe protiv načelnika Kazneno popravnog doma u Spužu, gospodina Milana Radovića, Savjet za zaštitu od diskriminacije nikada nije razmatrao na bilo koji način. Gospodin Kojičić je kasnije u medijskim nastupima prošle nedjelje rekao da je postignut nekakav dogovor unutar savjeta da se oni više ne bave takvim pitanjima. Imamo nezadovoljstvo ostalih organizacija koje nailaze na potpunu zatvorenost tog tijela kada su i neke druge inicijative u pitanju", kaže Danijel Kalezić iz NVO Queer.
Problem je dospio u javnost kada su predstavnici nekoliko nevladinih organizacija napustili okrugli sto uslijed nezadovoljstva zbog uskraćivanja diskusije odmah po okončanju uvodnih izlaganja, da bi se, navodno, izbjegle kritičke diskusije pred važnim zvanicama.
Jovan Kojičić u utorak nije bio u mogućnosti da se odazove našem pozivu, ali je prethodno, gostujući na državnoj TV, odbacio optužbe.
"Dugo sam živio u Evropi i upravo sa sobom donosim evropske vrijednosti i zaista makar u tom dijelu nikada nijesam nešto ovako video od tamošnjih NVO. Istina je da sam tada razgovarao sa sociolozima na univerzitetu u Švedskoj koji su mi rekli da takvi i slični fenomeni su prije 50 ili 60 godina bili aktuelni u Švedskoj. To je znači ipak jedan proces".
Milan Šaranović iz NVO Ekvista insistira na tvrdnji da predstavnici dijela NVO sektora nijesu u ličnom sukobu sa sekretarom Savjeta, već da isključivo nastoje da unaprijede rad ovog tijela.
"Mislim da je ova situacija složenija od samog utvrđivanja odgovornosti kod njega. Naravno, njegova odgovornost se podrazumijeva. Na primjer u saznanju smo da neke NVO podnosile inicijative sekretaru savjeta koje do nas kao članova savjeta nikada nijesu stigle. To nas sigurno vodi do pitanja odgovornosti za takvo stanje. Ali mi ne želimo da neko to iskoristi ili zloupotrijebi ili predstavi kao lični sukob sa njim. Mi želimo da unaprijedimo rad savjeta i prekinemo dosadašnju praksu koja nije dobra".
