Skoro 80 posto građana Bosne i Hercegovine žele u Evropsku uniju (EU) i u Sjevernoatlanski savez (NATO) i taj pravac je zacrtan u svim strateškim dokumetima Bosne i Hercegovine. Tek manjina građana je orijentisana ka Rusiji.
Ovo je 7. maja u Berlinu rekao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović, na konferenciji za medije, nakon sastanka sa kancelarom Njemačke Olafom Šolcom (Olaf Scholz).
Bećirović je istakao da je sa kancelarom razgovarao i o Rezoluciji Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici.
"Zahvalio sam Njemačkoj za čuvanje istine o Srebrenici, koju su utvrdili relevantni međunarodni sudovi", rekao je Bećirović.
Njemačka je jedna o zemalja koje su inicirale usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, ali još nije poznat datum kada će se ta tačka naći na dnevnom redu.
Dodao je da dvije zemlje bilježe sve bolju ekonomsku saradnju i stalni rast trgovine i robne razmjene, te zaključio da se nada da će dobra ekonomska saradnja biti još bolja u budućnosti.
Na pitanje novinara da kaže svoje mišljenje o Rezoluciji UN-a o Srebrenici, te ocijeni ko su najveći kočničari unutar BiH, koji usporavaju evropski put BiH, kancelar Šolc je rekao da je Njemačka "jedan od pokretača donošenja rezolucije".
"To više nego jasno govori naše mišljenje. Tamo su počinjeni užasni zločini, a to su utvrdili relevantni međunarodni sudovi", zaključio je.
Konačni prijedlog rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Denisu Francisu (Dennis Francis) i svim stalnim misijama u UN-u, objavio je ambasador BIH pri UN Zlatko Lagumdžija, 2. maja.
U finalnom prijedlogu rezolucije se navodi da bi UN njenim usvajanjem proglasio 11. juli "Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine", te bi se obilježavo svake godine.
Govoreći o evropskom putu BiH, Šolc je rekao da brzina BiH na putu ka članstvu u EU zavisi u najvećoj mjeri od same vlasti Bosne i Hercegovine.
"Zakoni i mjere moraju biti doneseni, a oni su isti za sve zemlje članice i one koji su kandidati za članstvo. Ne možete se nadati da ćete postati članica ako ne usvojite ove zakone i mjere, a mi se u Njemačkoj aktivno zalažemo za taj proces", rekao je Šolc.
Prvog dana posjete Bećirović se susreo sa predsjednikom Njemačke Frankom Valterom Štajnmajerom (Frank-Walter Steinmeier) kome se zahvalio za podršku u borbi protiv negiranja genocida, govora mržnje i veličanja ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Njemačke je potvrdio podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, te podvukao da je neprihvatljivo bilo kakvo ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.
Njegova poruka dolazi nakon sve učestalijih izjava Milorada Dodika u kojima potkopava ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Njemačka vlada je u avgustu prošle godine obustavila četiri infrastrukturna projekta u entitetu Republika Srpska, ukupne vrijednosti 105 miliona eura. Kao razlog je navela "secesionističku politiku" vlasti tog bosanskohercegovačkog entiteta na čijem je čelu predsjednik Milorad Dodik.
