Dostupni linkovi

logo-print
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi u kojoj ne može biti vanrednih izbora. Razlog za to leži u činjenici da ni Izborni zakon BiH, a ni državni ustav ne predviđaju mogućnost raspisivanja vanrednih izbora. Analitičari ističu da takva situacija pogoduje vladajućim strukturama, kako u matematičkim postizbornim računicama, tako i u tome što praktično ne postoji mehanizam kojim bi bio kažnjen loš rad izabranih zvaničnika prije isteka njihovog mandata.

Ustavom Bosne i Hercegovine predviđena je mogućnost samo raspuštanja Doma naroda BiH, dok su Predstavnički dom i Predsjedništvo BiH praktično nedodirljivi.

Jednostavno rečeno, izabrani u tim institucijama, koliko god loše radili, ili ako se ne mogu dogovoriti pa nastupi naprimjer blokada parlamenta, sigurno je da ne mogu izgubiti mandat koji traje četiri godine.

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović kaže da postojeći Izborni zakon prati odredbe Ustava BiH:

„Zato su izborni zvaničnici, na svom savjetovanju na Jahorini proteklog vikenda, analizirajući lokalne izbore u BiH koji su održani 2012. godine, predložili ustavotvorcu - Parlamentarnoj skupštini BiH, da procijeni tu situaciju i da u Ustavu predvidi situaciju vanrednih izbora", kaže Arnautović.

U Udruženju građana “Oštra nula” mišljenja su da nepostojanje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora narušava demokratsko izborno pravo građana u Bosni i Hercegovini. Činjenično stanje je takvo da loš rad političara u toku trajanja njihovog mandata mogu da kazne samo strani predstavnici, a to treba mijenjati, kaže aktivistkinja „Oštre nule“ Dražana Lepir:

„Očito je da niko ne odgovara za ovo stanje u kakvom mi živimo, a stvar je u tome da ovaj sistem ide nekome u korist - i ti ljudi kojima ide u korist održavaju ovaj sistem. A svjedoci smo da u 20 godina malo ko je odgovarao za greške koje su učinjene, a da ne pričam u drugim, ozbiljnijim prekršajima, o zloupotrebi i korupcije. I civilni je sektor potpuno nemoćan da utiče na promjene", tvrdi Dražana Lepir.

Loša sudbina

Slušajući političare u državnom parlamentu, može se stvoriti utisak da oni stvarno žele promjene Izbornog zakona - da se uvrsti i ta mogućnost raspisivanja vanrednih izbora.

Drago Kalabić

Drago Kalabić

„Znam da je pripremljen prijedlog i da postoji politička volja da se ta odredba nađe u zakonodavstvu - i da se ta prepreka otkloni. Jer je problematično bez toga. Mi smo se našli nekoliko puta u neugodnim situacijama zbog toga. Ja sam sada ubijeđen da će to biti riješeno“, navodi poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Drago Kalabić.

No pitali smo Kalabića zbog čega izmjene nisu već usvojene, odnosno šta je smetnja:

„Ona sama nije sporna, ali, nažalost, dijeli lošu sudbinu nekoliko drugih odredaba, kao što su pitanje otvorenih i zatvorenih lista, pitanje izbornih jedinica i svega onoga o čemu postoje dileme, znači čeka se kompletno razrješenje, pa da bi išla i ta odredba. Ali mislim da ona nije sporna", odgovara Kalabić.

Delegat u Domu naroda BiH iz SDP-a Mehmed Bradarić mišljenja je da je u ovom trenutku nemoguć politički kompromis oko izmjena Izbornog zakona:

„Oni koji su trebali raditi na tome nisu ni znali - jer nisu došli po zaslugama u institucije BiH nego su došli po rodbinskoj, prijateljskoj i stranačkoj liniji. Tako vam je i u Centralnoj izbornoj komisiji, koja je možda najodgovornija što je to tako. Ne može reći da je apolitizovana. I tu imate refleksiju politike na nivou BiH. Dakle, to je rađeno smišljeno, iz nekakvih vlastitih interesa", tvrdi Bradarić.

Profesor Arnautović ističe da se itekako osjete posljedice toga što zakonom nije omogućeno da se sa političke arene mogu smijeniti oni koji ne rade. To se prije svega vidi po koalicijama koje se uspostvaljaju na državnom nivou. One nemaju nikakvog programskog zajedništva, već se vode raznim interesima, kaže Arnautović:

„Jasno je da nemamo koaliciju na državnom nivou na jednom od ključnih pitanja. Savremeno ključno, aktuelno pitanje BiH je put u EU. Da imamo saglasnost i koaliciju na toj programskoj orijentaciji, pa onda bi valjda i svi zakoni potrebni za pristupanje EU bili po hitno doneseni, a prije svega implementacija presude u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH. U nedostatku takve programske koalicije, mi ustvari imamo matematičke koalicije, koje su jedan prosti, mehanički zbir osvojenih mandata i pozicija koje imaju stranke na tom osnovu.“

Još jedan problem je i što se malo ko usudi tumačiti kako sporne odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH utiču na niže nivoe vlasti. Čini se da do potrebnih izmjena najvišeg pravnog akta u zemlji, a potom i Izbornog zakona neće doći u skorije vrijeme ako se zna koliko je zapravo dugačka razdaljina između volje, o kojoj pričaju političari, i konsenzusa, kojeg gotovo i nema.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG