Dostupni linkovi

logo-print

Dan nezavisnosti BiH i dalje praznik samo za pola države


U BiH je 1. marta 1992. godine okončan dvodnevni referendum, na kojem su se građani tadašnje Republike izjašnjavali da li žele ostati u ”krnjoj Jugoslaviji“ ili iz nje izaći i dobiti vlastitu, nezavisnu državu. Na referendum je izašlo više oko 64 posto građana, a gotovo svi – ili preko 99 posto je glasalo “za” samostalnu BiH.

Ovaj dan se u najvećem dijelu Federacije proslavlja kao praznik, dok se u Republici Srpskoj bojkotuje i doživljava isključivo kao dan “kada je počeo rat“.

Riječ praznik ili blagdan, uobičajeno znači dan slavlja, odmora, pozitivnih emocija ili dragih sjećanja. Svugdje osim u Bosni i Hercegovini. Ovdje su, naime, praznici još jedan povod za razdor i isticanje razlika. Očigledno je to i na primjeru 1. marta.

U brojnim gradovima Federacije, mladi su obilježili praznik:



Istovremeno, u Banjaluci građani kažu:


Odluka o održavanju referenduma o nezavisnosti usvojena je u Skupštini tadašnje Republike BiH, a prije glasanja, predstavnici srpskog naroda, na prijedlog predsjednika SDS-a, sada haškog optuženika, Radovana Karadžića napustili su skupštinsko zasjedanje.

Na referendum je izašlo 64,3 posto birača s pravom glasa a za suverenost Bosne i Hercegovine izjasnilo se 99,4 posto, podsjeća istoričar dr Enes Pelidija:

„Prvi mart je izuzetno važan za državu Bosnu i Hercegovinu iz razloga što je proveden referendum sa pitanjem da li su za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, ili treba da ostanu u krnjoj Jugoslaviji, odnosno u Republici Srbiji sa pokrajinama i Crnoj Gori. Taj referendum je proveden po svim međunarodnim propisima. 22. maja iste 1992. godine Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije kao nezavisna država.“

Prvi mart kao Dan nezavisnosti slavi se u Federaciji, u kojoj ga djelimično Hrvati ne doživljavaju kao svoj praznik, iako politički lideri Hrvata izjavljuju da "svako ima pravo slaviti šta želi”.

Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ-a , uz podsjećanje na referendum, ponavlja stav stranke kako nije prihvatljivo da drugi utiču na izbor hrvatskih predstavnika u vlasti.

„Na dan današnji, dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, sukladno referendumskom pitanju, da Bosna i Hercegovina, kao potvrda neovisnosti, funkcionira, da je to država ravnopravnih naroda koji u njoj žive, i naravno svih građana koji ostvaruju svoja prava prema Ustavu i zakonu“, kaže Čavara.

Ponavljanje priče

U Republici Srpskoj se 1. mart na sve načine bojkotuje. Kako je rekao entitetski predsjednik Milorad Dodik „nikada ovaj crni istorijski datum neće biti obilježen u Republici Srpskoj".

Tog 1. marta 1992. na Baščaršiji, kod Stare pravoslavne crkve, ubijen je srpski svat Nikola Gardović, a tokom noći podignute su barikade na važnijim sarajevskim ulicama. Krizni štab SDS-a objavio je zahtjev da se obustave sve aktivnosti na priznanju suverene i nezavisne BiH.

Delegat doma naroda Parlamenta BiH Ognjen Tadić kaže da se o ovom datumu nema šta novo reći:

„Ponavljamo priču o tome da 1. mart nije praznik u Bosni i Hercegovini. Republika Srpska ima svoj zakon o praznicima.“

U skupštinskoj sali gdje je prije 21 godinu donesena odluka o referendumu, danas je održana svečana akademija. Poslanik tog skupštinskog saziva Miro Lazović i član ratnog bh. Predsjedništva Stjepan Kljujić, kažu:

„Taj referendum ne bi uspio da i veliki broj građana srpske nacionalnosti nije glasao za državu Bosnu i Hercegovinu, ovakvu kako danas živimo.“

„Danas je za Bosnu i Hercegovinu kao državu najopasniji unutarnji neprijatelj, a on se nalazi u garnituri ljudi koji imaju vlast i koji kradu.“


Sve što se dešava oko 1. marta samo je odraz situacije u BiH, čiji političari ne uspijevaju postići dogovor o nekim ključnim reformskim projektima, ali ni o simbolima državnosti. Bosna i Hercegovina nema Zakon o praznicima, himna je bez teksta, izgled zastave je proglasio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

„Simboličke vrijednosti koje potvrđuju državnost Bosne i Hercegovine, koje potvrđuju na neki način suverenitet ove države, upravo su ono što Bosni i Hercegovini fali. Suštinski se radi o problemu što taj troetnički ili tronacionalni koncept nije nužno ni mogao voditi da se Bosna i Hercegovina u pravom smislu te riječi ’naoruža’ tim atributima državnosti na simboličkoj ravni“, navodi analitičar Adnan Huskić.

Prvi mart i rasprava o njegovom značenju po ko zna koji put je kamen razdora u Bosni i Hercegovini. Bilo bi bolje da se ta energija utroši u stvaranje humanije države Bosne i Hercegovine, kaže Danijel Senkić, Udruženje građana Front iz Tuzle:

„Mi smo definitivno dobili teritorijalnu nezavisnost, ali smo izgubili dostojanstvo. Taj gubitak dostojanstva, što je najgore i najtragičnije, traje dvadeset godina, otkako su na vlasti ove tzv. demokrate.“

A čestitka za Prvi mart bi mogla izgledati ovako:

„Svakog prvog u mjesecu neka zaposle po stotinu ljudi. Nema boljeg dana nezavisnosti!“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG